Motivacija
Motivacija je ključ uspješnog izvršenja svakog posla. Bez nje teško da bismo išta započeli, a kamoli ustrajno radili do ostvarenja cilja. Motivacija za početak vježbanja kod većine ljudi vrlo je slična. Potječe ili iz želje za boljim izgledom ili želje za boljim zdravljem, a često i to dvoje zajedno. Čini se lako odlučiti vježbati, pa čak i odraditi nekoliko treninga, ali kako zadržati dobru volju i kada stvari postanu teške ili pomalo dosadne? Kako zadržati fokus na cilju, na onoj prvotnoj motivaciji zbog koje smo i započeli s vježbanjem i kako ustrajati?
Motivaciju za vježbanjem najteže je održati dok treniranjem ne počnete ostvarivati neke rezultati – bilo da je to gubitak kilograma, ostvarivanje željene fizičke forme, bolje zdravstveno stanje ili unutarnji osjećaj zadovoljstva nakon fizičke aktivnosti. Jednom kada vidite koliko koristi imate od vježbanja, više vam neće biti teško ustrajati u tome. Vježbanje mora postati navika bez koje ne možete zamisliti svakodnevicu. Znajući kako ste se osjećali ili izgledali prije vježbanja, više nećete htjeti propustiti trening i riskirati povratak na staro. Ali da biste uopće došli do te točke, potrebno je zadržati prvotnu ambiciju.
Evo nekoliko okolnosti vježbanja koje mogu znatno utjecati na vašu motivaciju, pa njihovim pravilnim balansiranjem možete iz sebe izvući najbolje i ne posrnuti kada je najteže.
Ciljevi
Kako biste uopće dobili nekakvu motivaciju potrebno je znati dugoročni cilj koji želite postići vježbanjem. Bilo da je on dobar izgled, zdravlje ili ispunjeniji život – dobar je. Drugi cilj je kratkoročni i odnosi se na to kada, kako i koliko vježbati. Ljudi koji nisu skloni fizičkoj aktivnosti, često na ovoj točki pokleknu. Iako je važno odrediti što i kako želite vježbati, nemojte se obeshrabriti previsoko postavljenim ciljevima.
Ako nikada niste redovito vježbali, postaviti si dnevni cilj koji kaže, na primjer – pretrčati 10 kilometara ili vježbati tri sata – već će se na početku činiti neostvarivim. Prije nego uopće počnete vježbati, može vas pokolebati osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti. Zbog toga je bolje za početak postaviti manje, ali ostvarive ciljeve. Neka to najprije bude, na primjer – obuti tenisice i napraviti jedan krug oko kvarta ili učlaniti se u teretanu i tamo provesti bar 20 minuta. Nakon što to ostvarite, ispunit će vas osjećaj ponosa i onda možete početi postepeno podizati letvicu očekivanja i gurati sebe više i jače.
Grupno ili samostalno vježbanje
Ljudi se dijele u dvije skupine – one koji radije vježbaju sami i one koji vole grupno vježbanje, odnosno motivaciju drugih. Vrlo je važno da vidite sami sa sobom u koju skupinu spadate. Nekim ljudima draža je samoća jer onda mogu odrediti tempo vježbanja koji im odgovara. Mogu ubrzati ili usporiti ako to žele, pa čak i odustati u trenucima kada su na izmaku snaga, a da se pri tome ne moraju nikome opravdavati. Ako ovakvi ljudi vježbaju u paru ili grupi, mogu se osjećati nelagodni prije nego uopće počnu s treningom, misleći da bi se mogli osramotiti ili ne ispuniti tuđa očekivanja.
S druge strane, neke ljude upravo društvo motivira. To su najčešće ljudi natjecateljskog duha koji se, za razliku od prvih, baš vole dokazivati. Partneri u vježbanju podižu im letvice koji oni željno pokušavaju preskočiti. Ovoj vrsti ljudi samostalno vježbanje čini se dosadnim i radije neće niti izaći iz kuće (nekoliko preporuka kako vježbati kod kuće), nego se dosađivati za vrijeme treninga. Kojoj god vrsti pripadali, vježbajte onako kako najviše odgovara vašoj osobnosti.
Intenzitet i učestalost vježbanja
Kao i kod postavljanja ciljeva, i kod intenziteta i učestalosti vježbanja također budite umjereni. Naravno da je potrebno redovito vježbati, najmanje tri puta tjedno da biste dobili minimalan rezultat, ali zato nemojte očekivati od sebe da budete sposobni i željni vježbati svaki dan, dva puta dnevno. Nastojte vježbanje uvesti u svakodnevnu rutinu, ali ako se jedan dan nikako ne uspijete nagovoriti na pokret, nemojte si zamjerati. S druge strane, one dana kada osjećate gorljivu želju za vježbanjem, čak i ako niste planirali trening taj dan, obucite tenisice i krenite.
Isto vrijedi i za intenzitet vježbanja. One dane kada se osjećate energičnima, vježbajte više i jače, pomičući granice svojih mogućnosti. S druge strane, one dane kada niste baš od volje, odradite blaži trening. Nemojte izgorjeti u nastojanju da uvijek budete na vrhuncu. Tako ćete samo zamrziti vježbanje. I lagani trening bolji je nego nikakav.
Biti motiviran za vježbanje nije uvijek lako, zato je važno pronaći način kako prebroditi one loše dane bez osjećaja krivnje ili beznadnosti, koja vas može odgovoriti od treniranju uopće. Imajte na umu vaš krajnji cilj i lagano, ali odlučno koračajte k njemu. S vremenom će vježbanje postati vaša rutina i više nećete morati razmišljati o motivaciji – ona će biti način života.
