Anksioznost, odnosno tjeskoba, sve su češće dijagnoze velikog broja populacije. To nimalo ne čudi s obzirom na to da je glavni okidač ove tegobe stres. Ako zbrojimo svakidašnji užurbani način života, dodatni stres zbog pandemije i to ne samo strah od fatalne bolesti, nego i brigu zbog financija i općenito preživljavanja, logično je što se puno ljudi osjeća tjeskobno. Ako tjeskoba postane učestala i sve jača, može dovesti do napadaja panike.
O napadajima panike u današnje se vrijeme često govori. Ovo stanje produkt je stresnog života i kronične psihičke rastrojenosti. Vjerujemo da su ljudi i prije patili od ove tegobe, samo u manjoj mjeri i, ruku na srce, o tome se nije otvoreno govorilo. Danas je lakše doći i do dijagnoze, a onda i do rješenja kako se s njom nositi. Jednom kad svoje strahove i napadaje panike prepoznate kao nešto što se događa većem broju ljudi, ne samo da ćete shvatiti da problem nije u vama, nego ćete i imati priliku naučiti kako sebi pomoći.
Uzroci napadaja panike
Anksioznost i napadaji panike povezani su sa psihičkim stanjem osobe, odnosno s njenim strahovima, fobijama i traumama. Može ih aktivirati svjesno razmišljanje o stvarima potencijalno opasnima za život, ali i sjećanja na neka traumatična iskustva, kao i strah da će se ona ponoviti. Ponekad napadaj tjeskobe nastupi neočekivano i aktivira ga podsvijest. Zato ga nije uvijek moguće predvidjeti. Javlja se u trenucima koji se čine normalnima, svakidašnjima, ali nešto ipak aktivira našu svijest i ona pomisli da se tijelo nalazi u opasnosti. Počnu se javljati simptomi kakvi bi se javili da doista i jesmo u životnoj opasnosti, pa osoba dobije želju da iz te, zapravo bezopasne situacije, što prije pobjegne.
Napadaj panike nekad može biti toliko jak da nam se čini da imamo srčani udar ili neko drugo teško zdravstveno stanje, što paniku još više rasplamsava. Upravo zato je važno prepoznati simptome anksioznosti i naučiti ih smiriti prije nego postanu prejaki.
Na žalost, nemoguće je znati koga će anksiozni napadaji pogoditi i kada. Ipak češći su kod ljudi kojima članovi obitelji već imaju slična iskustva. Žene su sklonije ovoj tegobi i najčešće se javljaju od njihove 30. do 50. godine života, dok se kod muškaraca javljaju od 20-ih do 40-ih godina. Kod žena su napadaji učestaliji u vrijeme PMS-a i trudnoće, odnosno kod većih hormonalnih promjena.
Problem kod napadaja panike je što, jednom kad se jave, počnu izazivati strah da će se javiti ponovo, što opet dovodi do još većeg stresa. Osoba pokušava izbjeći situacije u kojima osjeća nelagodu kako se napadaji ne bi ponovili, što – ako se ne kontrolira – može dovesti do znatnog smanjenja kvalitete života. Ovo opet dovodi do depresije i povećanja anksioznosti te postaje začarani krug iz kojeg je pojedincu bez psihološke pomoći teško izaći.
Simptomi napadaja panike
Kao što smo rekli, napadaj panike može se javiti naglo, bez stvarnih vanjskih okidača. Najprije se očituje kao ubrzani puls i jako lupanje srca. Nekad se može činiti kao ono i preskače. Zbog ovoga se javi jaka uznemirenost i ubrzano disanje. Unatoč tome, može se činiti kao da ne možemo udahnuti dovoljno zraka.
Može se javiti i hiperventilacija, uspuhanost i osjećaj gušenja. Uz ovo dolaze i valovi topline, a onda i znojenje, ponekad praćeno drhtavicom. Možemo osjetiti i mučnina i slabost, a nekad i vrtoglavicu. Često se čini kao da će sve to dovesti do gubitka svijesti. U nekim slučajevima dolazi i do zamućenja vida, obamrlosti i osjećaja trnaca u tijelu. U težim napadajima panike jave se i jaki bolovi u prsima te drhtavica u cijelom tijelu, pa osoba može imati osjećaj kao da će dobiti infarkt.
Blaži napadaji panike ne moraju imati sve navedene simptome. Nekada je to samo jaka nelagoda u tijelu, pomanjkanje zraka i jaka potreba da se maknemo iz trenutne okoline kako bismo izbjegli napredovanje ovog stanja. U ovim slučajevima je dobro znati neke od metoda ublažavanja napadaja panike prije nego postane jak.
Ublažavanje napadaja panike
Iako mnogi ljudi koji pate od anksioznosti i anksioznih napadaja posežu za lijekovima za smirenje ili antidepresivima kako bi ih spriječili, to ne bi smjelo biti prvo i jedino rješenje. Ako ne patite od teških i učestalih napadaja panike, možete upotrijebiti neke „trikove“ koji će ih smiriti čim osjetite početak uznemirenosti.
Prije svega, važno je osvijestiti da napadaj panike nije smrtonosan i ne mora rezultirati nesvjesticom, vrtoglavicom, povraćanjem i sličnim tegobama. Ovime ćete uvelike smanjiti stres i strah od ovog stanja. Također, važno je osvijestiti da će napadaj panike brzo i proći. Od izbjegavanja stresnih situacija, bolje je postati svjestan – ako se anksioznost i javi – da ćete s njom moći izaći na kraj.
Najučinkovitije tehnike sprječavanja napadaja panike su one koje uključuju kontrolu disanja. Upravo je smanjenje dovoda kisika u pluća i mozak za vrijeme napadaja panike ono koje pogoršava simptome i uzrokuje nesvjesticu. Ako počnemo kontrolirati disanje dok je napadaj tek na početku, do pogoršanja simptoma neće ni doći.
Ima puno načina kako se to može učiniti. Jedan od jednostavnijih je disanje uz vizualizaciju. Na primjer, vizualiziramo kvadrat i radimo udisaj od nekoliko sekundi zamišljajući da se penjemo uz njegovu lijevu stranicu, pa zadržimo dah isti broj sekundi zamišljajući kretanje po njegovoj gornjoj stranici, zatim izdišemo, zamišljajući spuštanje niz desnu stranicu i opet zadržimo dah zamišljajući kretanje po donjoj stranici. Ovako dišemo dok ne osjetimo kako nas se otkucaji srca smiruju.
Uz kontrolirano disanje, možemo izvoditi i vježbe koje će nas „izvući iz glave“ i vratiti u tijelo. Na primjer, možemo prelaziti kažiprstom uz prste druge ruke i to tako da se udišemo dok si dodirujući prst penjemo uz njega, a izdišemo dok se spuštamo i tako dok se ne smirimo.
Vrlo su učinkovite i vježbe skretanja pažnje, pogotovo ako ste na mjestu gdje se osjećate skučeno, neudobno i mislite da bi to moglo dovesti do napadaja. Neke od tih vježbi su – na primjer – zbrajanje brojeva na automobilskim tablicama (učinkovito ako vas strah lovi u javnom prijevozu), nabrajanje stvari određene boje ili oblika koje vidite oko sebe, fokusiranje na određene osobe i slično. Ako ste kod kuće, dobre su vježbe kojima fokus sa straha prebacujete na svoja osjetila, pa tako pokušajte nabrojati nekoliko stvari koje možete vidjeti, nekoliko koje možete čuti, nekoliko koje možete namirisati i nekoliko kojih možete dodirnuti.
Napadaji panike vrlo su nezgodni i često nam se čini da ćemo zbog njih izgubiti i razum i zdravlje. Ako s njima ne pokušamo izaći na kraj, mogu dovesti do znatnog pogoršanja kvalitete života, a time i do drugih psihičkih bolesti. Pokušajte ih ublažiti vježbama disanja i smirivanja uma, a ako mislite da sami ne možete uspjeti u tome, svakako potražite pomoć liječnika. Ponekad je i terapija bolja od života u stalnom strahu.
Izvori:
- https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/psihologija/napadi-panike-i-kako-ih-kontrolirati
- https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/2571/Anksiozni-poremecaji.html
- http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/kolumna/kako-zivjeti-nakon-napada-panike-evo-sto-psihologinja-kaze/
- https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33656/Simptomi-anksioznosti.html
- https://www.zdravobudi.hr/clanak/993/kako-prepoznati-tjeskobu-ili-anksioznost