Kemijski sastav smilja

Do danas je veći broj istraživača nastojao odrediti kemijski sastav smilja, no unatoč tome ono je još uvijek nedovoljno istraženo. Naime, zbog velikog broja spojeva analiza je poprilično zahtjevna. Pored toga, riječ je o spojevima slične strukture i sličnih fizikalno-kemijskih svojstava, što dodatno otežava njihovu identifikaciju.[15] Također je bitno spomenuti i da kemijski sastav u biljkama uglavnom ovisi o stupnju razvitka biljke, uvjetima uzgoja, klimatskim čimbenicima, procesu sušenja te primijenjenoj tehnici ekstrakcije.[16]

Biljke roda Helichrysum bogati su proizvođači sekundarnih metabolita uključujući flavonoide, acetofenone, floroglucinole, pirone, triterpene i seskviterpene.[17] Brojna znanstvena istraživanja utvrdila su širok spektar strukturne raznolikosti njegovih sastavnica [17, 8,19] što potvrđuje njegov kompleksan kemijski sastav. Prema Perriniju i suradnicima [20], nadzemni dijelovi smilja sadrže čak 62 različita kemijska spoja svrstana u sljedeće skupine, od kojih ćemo navestiti samo neke od najzastupljenijih:

Flavonoidi

izosalipurpozid, apigenin, gnafaliin, helikrizin, kemferol itd.

Eterično ulje

α pinene (monoterpen), γ curcumene (seskviterpen), neryl acetate (monoterpen), italicene (tetrahidrofuran), β selinene (seskviterpen) itd.

Fenolne kiseline

dihidroksibenzojeva kiselina, kavena kiselina, p-kumarinska kiselina

Kumarini

eskuletin, umbeliferon, skopoletin

Ostalo

triterpeni i steroli, ftalidi, derivati α-pirona (arzanol), derivati floroglucinola i acetofenona, tanini

Posebna se pozornost pridaje polifenolnim spojevima smilja, za koje se smatra da posjeduju značajne farmakološke aktivnosti. U smilju su to u prvom redu flavonoidni sastojci poznati po antimikrobnom djelovanju protiv širokog raspona patogenih mikroorganizama.

Uz sve veću učestalost neizlječivih infekcija izazvanih bakterijama otpornih na antibiotike, flavonoidi su privukli veliko zanimanje zbog svoje potencijalne zamjene za antibiotike.[22] Njihov širok spektar djelovanja uključuje antivirusno, antibakterijsko, protuupalno, kardioprotektivno, antidijabetičko, antikancerogeno djelovanje te najčešće spominjano djelovanje protiv starenja, koje je do sada potvrđeno brojnim istraživačkim studijama. [23,24,25,26]

Zbog svog složenog kemijskog sastava, s velikim brojem monoterpena i seskviterpena kompliciranih struktura koje se ne mogu umjetno replicirati, eterično ulje smilja se koristi i ima važnu ulogu u kozmetičkoj industriji.[27,28]

Brojne studije pokazuju da ulje smilja ima antibakterijsko i antifungalno djelovanje [29], te ubrzava zacjeljivanje rana. Također, ulje smilja jedno je od najučinkovitijih ulja u liječenju hematoma. [30]

Arzanol je identificiran kao jedan od glavnih protuupalnih i antivirusnih sastojaka iz H. italicum. Podaci pokazuju da arzanol moćno inhibira biosintezu proinflamatornih lipida što daje obrazloženje za snažnu protuupalnu aktivnost smilja.[10]

U drugim istraživanjima rezultati pokazuju da fenolne kiseline imaju snažni antioksidacijski kapacitet i antimikrobnu aktivnost.[31]

Kumarini, organski spojevi koji se nalaze u mnogim biljkama posjeduju niz bioloških svojstava, uključujući antimikrobnu, antivirusnu, protuupalnu, antidijabetičku, antioksidacijsku i inhibicijsku aktivnost enzima.[32] Njihova bakteriostatska i protutumorska aktivnost čini ove spojeve atraktivnima za daljnja istraživanja i primjenu u razne terapeutske svrhe.[33]