Smijanje nije samo refleksna radnja kojom iskazujemo sreću, zadovoljstvo i ugodu, za naše tijelo i um ono je mnogo više od toga. Dobar i iskreni smijeh može biti odlična psihoterapija, fizikalna terapija i tretman ljepote. Budući da naše tijelo proizvodi smijeh i utječe na njegovu jačinu i trajnost, logično je da taj smijeh istovremeno utječe i na tijelo, potičući mnoge fiziološke promjene koje imaju dugoročan utjecaj na zdravlje, a time i ljepotu.
Smijući se, čovjek aktivira preko 300 mišića u svome tijelu. Ne pokreću se samo mišići lica, nego i dijafragme, trbuha, leđa, ruku i nogu. Dok se smijemo, rašire nam se zjenice, ubrza se disanje i otkucaji srca, pa ova tjelesna reakcija nalikuje onoj koja se aktivira kod osjećaja opasnosti. Tijelo počne ubrzano tjerati krv u srce i pluća, ali za razliku od reakcije na strah ili uzrujanost, mozak kod smijanja izlučuje hormon endorfin, koji pojačava osjećaj sreće, a smanjuje izlučivanje adrenalina i kortizola, zbog čega se tijelo opušta, stres smanjuje i tako snižava krvni tlak.
Smijehom do zdravlja
Dok se smijemo, ubrzano udišemo zrak i tako putem krvi šaljemo više kisika u stanice našeg tijela. U stanicama se ubrzano izmjenjuju plinovi, što povoljno utječe na stvaranje ćelija koje uništavaju bakterije i viruse, ali i stanice tumora. Zato možemo zaključiti da smijanje jača imunitet organizma i štiti ga od raka.
Zbog bržeg i dubljeg disanja, smijanjem se povećava i kapacitet pluća, a time poboljšava i rad krvotoka i srca. Poboljšana cirkulacija smanjuje šećer u krvi i kolesterol te snižava krvni tlak.
Lučenja endorfina, takozvanog „hormona sreće“, na tijelo može djelovati i kao analgetik, budući da ovaj hormon ublažava bolove. Zato se smijanje smatra dobrim lijekom za blage glavobolje i bolove u mišićima. Smijanjem se neki mišići opuštaju, a neki dodatno grče – poput mišića lica i trbuha, pa dobra doza redovitog smijanja na tijelo može imati učinak kao i tjelovježba.
Osim fizičkih povlastica, smijeh ima jako pozitivan utjecaj i na čovjekovu psihu. Osim spomenutih osjećaja sreće i ugode kao rezultata djelovanja raznih dobrih hormona, smijanje trenutno mijenja raspoloženje i pesimističan pogled na svijet. Smijanjem se oslobađamo negativne energije, pa automatski postajemo pozitivniji i optimističniji, ali i objektivniji. Na problem gledamo drugačijim očima i nerijetko pronalazimo rješenje koje nam je do tada bilo zamagljeno negativnošću, lošim raspoloženjem ili strahom.
Oslobađanjem od negativnih osjećaja, melankolije ili stresa postajemo kreativniji i koncentriraniji, raste nam samopouzdanje, a time i produktivnost, pa smijanjem postajemo i zadovoljniji sami sobom.
Smijehom do ljepote
Osim na zdravlje, smijeh pozitivno utječe i na čovjekovu ljepotu. Ne kaže se uzalud da je nasmijani čovjek, najljepši čovjek. Ali osmjeh nije samo ukras, on aktivira čak 12 mišića lica, zbog čega ono postaje bolje prokrvljeno, elastično i time izgleda svježije.
Iako smijanje čini veliku razliku na našem licu, mnogo značajnije je to što mijenja način na koji nas ljudi vide. Kao i svaka druga emocija i sreća izazvana smijanjem je zarazna, pa se ljudi u društvu onih koji se puno smiju i sami osjećaju ugodnije, opuštenije i sretnije. Iskreno nasmijana osoba bit će nam privlačnija, u njenom okruženju osjećat ćemo se sigurnije, zbog čega ćemo se željeti još jače emocionalno povezati s njom te što duže ostati u njenom društvu. Osobe koje se puno smiju nisu samo sretnije, nego tu sreću prenose i na druge.
Zato se nikako ne zaboravite smijati. Ugledajte se na djecu – ona se nasmiju čak 200 do 400 puta dnevno, a odrasli to čine tek 12 do 15 puta. Navika učestalog smijanja neće samo poboljšati vaše raspoloženje i zdravlje, već može i produžiti vaš život. Istraživanja navode da osobe koje se puno smiju žive duže od osoba koje to rijetko rade i to u prosjeku od čak sedam godina, zato smijte se da biste duže živjeli i sijali sreću oko sebe!