Ateroskleroza je jedna od čestih bolesti krvnih žila. Prije nego počne uzrokovati teže simptome, smatra se stanjem krvnih žila u kojem one otvrdnjavaju i gube fleksibilnost. To dovodi do niza problema uzrokovanih smanjenim protokom krvi kroz arterije, čime se smanjuje dotok kisika i hranjivih tvari iz srca u ostale dijelove tijela.

Ateroskleroza je jedna od bolesti krvnih sustava koje zajedno nazivamo arteriosklerozom – bolestima arterija, odnosno krvnih žila koje vode krv iz srca u ostatak tijela. Arterije mogu stradati od niza tegoba – pucanja, oštećenja, krvarenja, ovapnjenja, ali jedno od češćih problema je taloženje masti unutar stijenki zbog čega se one sužavaju. Manji protok krvi znači i veću opasnost od grušanja krvi na mjestima gdje ne protječe, a onda i stvaranja krvnih ugrušaka koji povećavaju rizik od nastanka srčanog i moždanog udara te plućne embolije. Ateroskleroza je jedna od posljedica svih ovih tegoba i kako ne bi dovela do težih bolesti, treba je na vrijeme početi liječiti ili u potpunosti nastojati spriječiti.

Uzroci ateroskleroze

Ateroskleroza je bolest koja napreduje vrlo sporo, ali ako se ništa ne poduzme jednom kad krene, napredovat će progresivno sve dok ne počne uzrokovati najprije tegobe, a onda i opasne simptome koji vode i do smrtonosnih bolesti. Najčešće započinje oštećenjem unutarnjeg dijela arterija i to se može dogoditi već u djetinjstvu. Način života i loša prehrana također je uzrok ove bolesti i može krenuti od rane dobi. Masna, začinjena, slatka i procesuirana hrana dovodi do visokog kolesterola, a onda i taloženja masnoća u krvnim žilama što dovodi do smanjenja njihove elastičnosti.

Ovo je jedan od razloga zbog čega su tijekom života u većem riziku muškarci – budući da generalno manje brinu o prehrani i fizičkom zdravlju. Žene većinom ne spadaju u rizičnu skupinu sve do menopauze i to zbog estrogena koji im održava elastičnost žila. Nakon menopauze rizik im se izjednačava s onim od muškaraca, ali samo ako do tad nisu vodile brigu i prehrani i tjelovježbi te ako su genetski predispozicionirane za razvoj ove bolesti.

Tegobe koje povećavaju rizik od oboljenja su visoki kolesterol i krvni tlak, dijabetes, kronične bolesti poput artritisa, raznih infekcija i lupusa; genetska predispozicija, pušenje, velika konzumacija alkohola i nezdrave hrane.

Simptomi ateroskleroze

Jasni simptomi ateroskleroze javljaju se tek nakon što bolest dobro uznapreduje. Prije toga se može godinama razvijati, uz tek slabe simptome, poput grčeva u mišićima ili utrnuća, što je znak slabe prokrvljenosti žila. Tek u zadnjim stadijima bolesti javljaju se simptomi otvrdnutih arterija slabe protočnosti.

Simptomi će ovisiti o mjestu gdje je bolest najviše prisutna. Za većinu su to arterije u nogama ili, nešto rjeđe, rukama. U tom slučaju oboljeli često osjeća težinu u ekstremitetima, bolove pri hodanju, utrnuće ruku ili nogu i slične simptome.

Ako ateroskleroza pogađa arterije srca, simptom je najčešće težina ili bolovi u prsima, a ako je nastupila na arterijama koje vode do mozga, javlja se slabost i utrnulost udova, opuštenost mišića lica i teškoće pri govoru, a nekad i vrtoglavice i glavobolje. Ovo su predznaci da mi mogao nastupiti moždani udar, stoga simptome treba shvatiti ozbiljno i potražiti liječničku pomoć.

Visoki krvni tlak, problemi s mokrenjem i bolovi u donjem dijelu leđa znaku su ateroskleroze u arterijama što vode do bubrega, a erektilna disfunkcija i suhoća vaginalnih stijenki znaku su da bolest pogađa arterije genitalnog područja.

Liječenje ateroskleroze

Kako ova bolest ne bi dovela do teških, ako ne i smrtonosnih zdravstvenih stanja, vrlo je važno da sve osobe koje imaju predispozicije za njen razvitak, pravovremeno odu na testiranje koje će ustvrditi pate li od ateroskleroze. Ako se ustvrdi da je tako, liječnik će prepisati odgovarajuće lijekove, uglavnom one koji će smanjiti zgrušavanje krvi i razinu kolesterola.

U svakom slučaju, osim lijekova, trebat će promijeniti životne navike. One su jednake i za one koji su u rizičnoj skupini ali bez simptoma, kao i one koji žele spriječiti nastanak ili razvoj ove bolesti. Glavni dio smanjenja oboljenja odlazi na prehranu. Najvažnije je smanjiti unos namirnica životinjskog podrijetla, pogotovo crvenog mesa i namirnica bogatih životinjskim mastima, kao što su suhomesnati proizvodi. Jedno meso koje se smije konzumirati je ono od peradi i ribe, ali i ovdje kod pripreme treba paziti da se ne koriste loše masnoće.

Osim mesa, treba ograničiti i unos jaja jer sadrže puno kolesterola. Iz prehrane treba izbaciti i slatkiše te svu procesuiranu hranu. Umjesto toga, dnevne obroke treba obogatiti svježim namirnicama, pogotovo voćem, povrćem, orašastim plodovima i zdravim mastima koje sadrže omega-3 masne kiseline.

Odrecite se i poroka poput pušenja i konzumacije alkohola, a u svakodnevicu uvrstite tjelesnu aktivnost; šetanje, trčanje, razgibavanje bilo kakve vrste povoljno će djelovati za zdravlje krvnih žila i njihovu elastičnost.

Svakodnevno koristite i prirodne preparate koje će pomoći u održavanju krvnih žila zdravima. Jedni od takvih su preparati od smilja. Smilje ima jako protuupalno djelovanje [10,13,16,18,50] koji će smanjiti upalne procese u krvnim žilama koje mogu dovesti do ateroskleroze. Njegovo antihematomično djelovanje [18,30,50,68] smanjit će otečenost i bol u nogama, nastalu otvrdnjavanjem krvnih žila i smanjenjem protočnosti krvi. Ono liječi hematome i sprječava nastanak ugrušaka koji može dovesti do srčanog i moždanog udara te plućne embolije.

Korištenje preparata od smilja će smanjiti i bolove u arterijama uslijed smanjenja njihove elastičnosti. Smilje se može mazati na kožu u obliku razrijeđenog eteričnog ulja, najbolje u nekom baznom ulju ili direktnom primjenom na kožu ako se koristi u obliku hidrolata.

Hidrolat od smilja za kožu je vrlo blag, ali vrlo ljekovit proizvod koji se dobiva destilacijom biljnog materijala i kondenzacijom vodene pare koja u sebi sadrži molekule eteričnog ulja smilja. Ono zadržava sva ljekovita svojstva biljke i vrlo je učinkovit kod sprječavanja napredovanja ove bolesti.

Promjenom svakodnevnih navika, zdravom prehranom i tjelovježbom možete smanjiti progres ove bolesti koja s vremenom može postati i fatalna; na žalost, rijetko smo je i svjesni prije nego uzrokuje teže probleme. Zato svakako pratite stanje svojih arterija i učinite sve da ih održite zdravima.