Bronhitis je bolest dišnih puteva koja se može razviti i od same prehlade ili gripe. To je upala koja pogađa donje dišne puteve, odnosno plućne bronhije. Ovisno o uzroku bolesti, razlikujemo akutni i kronični bronhitis. Kronični je onaj koji traje dulje od nekoliko mjeseci, a manifestira se kao jak kašalj, dok je akutni izazvan virusom i od njega se obolijeva jednokratno. Od bronhitisa često obolijevaju djeca, jer još nemaju jak imunitet, a podložni su mu i pušači, te svi oni koji upale dišnih puteva ne shvaćaju ozbiljno. Čak i ako ne pripadate ni jednoj od ovih skupina, od bronhitisa možete oboljeti jednako kao i od svake druge virusne ili bakterijske infekcije.

Akutnom bronhitisu bit će podložniji ljudi slabijeg imuniteta ili oni koji virus još nisu preboljeli, dok će oni koji su već imali sličnu infekciju, proći sa simptomima sličnima običnoj prehladi.  Osim virusa, bolest mogu uzrokovati i bakterije koje uzrokuju upalu pluća ili hripavac. Od kroničnog bronhitisa najčešće obolijevaju starije osobe i to uglavnom muškarci stariji od 40 godina.

Osim pušenja, uzorci ove bolesti mogu biti i astma, česta oboljenja od upala dišnih puteva, onečišćen zrak i slično. Za razliku od akutnog, kronični se bronhitis razvija kroz duži period. Dugotrajna izloženost dimu ili onečišćenju na bronhije djeluje jednako kao bakterija ili virus. Oni postepeno oštećuju pluća, zbog čega se u njima stvara sluz što sužava dišne puteve i izaziva refleks kašlja.

Simptomi bronhitisa

Kao i kod kroničnog bronhitisa, i kod akutnog se uslijed infekcije stvara višak sluzi u plućima, zbog čega ona više ne može normalno otjecati iz dišnih puteva, već ih tijelo nastoji izbaciti kašljem. Upravo je ovaj simptom glavni ukazatelj na bronhitis. Kašalj je u početku suhi, odnosno neproduktivni, a onda krene iskašljavanje sluzi, čime kašalj postaje produktivan. Uz kašalj, kod akutnog bronhitisa javlja se i povišena tjelesna temperatura i izražena je najviše kod djece, dok se kod odraslih i ne mora javiti.

Ostali simptomi slični su onima prehlade i gripe, a to su grlobolja, umor, malaksalost, a zbog kašlja često i nesanica. Ako je bronhitis jak i popraćen nekim drugim tegobama, može se javiti i otežano ili ubrzano disanje i modra koža uslijed manjka kisika u krvotoku – upravo zbog otežanog disanja.

Kod kroničnog bronhitisa simptomi se javljaju najmanje tri mjeseca u dvije godine. U prvim fazama bolesti simptoma niti nema, sve dok se povremeno ne počnu pojavljivati, a onda i pogoršavati. Glavni simptom opet je kašalj i u početku se javlja ujutro. To je takozvani „pušački kašalj“, koji je najjači nakon dužeg ležanja. Uz kašalj s vremenom krene i hroptanje. Kako se bolest pogoršava, bolesnik postaje podložan i ostalim infekcijama jer mu s pogoršanjem simptoma pada imunitet. U kasnijim fazama, uz kašalj se javlja i simptom otežanog ili ubrzanog disanja, ostanka bez zraka, osjećaja gušenja i modrenja kože.

Liječenje bronhitisa

Za akutni bronhitis, kao i za svaku virusnu infekciju, nema lijeka. Ono što se može učiniti je ublažiti simptome, ali najvažnije je ipak omogućiti tijelu da se samo izbori s infekcijom. Pomoći mu možemo zdravom prehranom, ljekovitim pripravcima i – ono najvažnije – mirovanjem. Ako je uzročnik bolesti bakterija, onda u liječenju pomažu i antibiotici. Vrlo je važno preležati ovu bolest, jer bilo kakav napor i izlaganje nekim drugim infekcijama, stresu i drugim okolnostima što smanjuju imunitet, možemo na sebe navući pune teže komplikacije, pa čak i upalu pluća.

Akutni bronhitis može se izliječiti i bez posjeta liječniku, osim ako simptomi ne traju duže do 5 do 7 dana ili ako se jave druge komplikacije kao previsoka temperatura koja se ne da spustiti, neizdrživ kašalj i slično. Od lijekova se uzimaju samooni za snižavanje tjelesne temperature i eventualno oni koji smiruju kašalj. Kašalj se može smiriti i pastilama, čajevima, prirodnim pripravcima i drugim preparatima. Svakako treba izbjegavati bilo kakve zadimljene prostore i hladan zrak, ali prostorije u kojima bolesnik boravi treba redovito prozračivati. Treba piti i puno tekućine kako bi se razrijedila sluz u plućima i lakše se iskašljala.

Kronični bronhitis može se ublažiti i izliječiti najprije otkanjanjem onoga što ga uzrokuje. Ako su to cigarete, onda je lijek prestanak pušenja, a ako je nečisti zrak, onda promjena životnog prostora. Simptomi se mogu olakšati jednako kao i kod akutnog bronhitisa – pijenjem tekućine, uzimanjem lijekova ili preparata za ublažavanje kašlja, provjetravanjem životnog prostora i izbjegavanjem dima.

Smilje za ublažavanje bronhitisa

Preparati koji mogu uvelike olakšati tegobe bronhitisa su oni od smilja. Ova biljka sadrži supstance koje olakšavaju iskašljavanje i izbacivanje bronhalnog sekreta iz dišnih organa [58,59,63]. Smilje ima snažno antivirusno [10,30,36] i antimikrobno [29,30,34,37,39,67] djelovanje, pa je posebno učinkovit u liječenju akutnog bronhitisa. Ono reducira enzime koji potiču razmnožavanje virusa, može umanjiti infekciju i pomoći tijelu da se s njome lakše izbori. Smilje ima i protuupalno djelovanje [10,13,16,18,50], stoga će ublažiti upalu dišnih puteva, koja može biti i uzrok i posljedica bronhitisa.

Smilje se za ublažavanje bronhitisa može upotrijebiti kao eterično ulje ili hidrolat, a najbolje će djelovati ako se ukapa u vruću vodu te se njome inhalira. Hidrolat se može i razrijediti i oralno primijeniti štrcanjem u usnu šupljinu ili čak pijenjem. Ono je posve prirodan proizvod nastao kondenziranjem vodene pare i eteričnog ulja, stoga svaka molekula ovog preparata sadrži otopljene i ljekovite biljne komponente. Ne sadrži ni alkohol ni konzervanse, pa se može bez rizika koristiti i nekoliko puta dnevno.

Preparati od smilja olakšat će simptome i akutnog i kroničnog bronhitisa, a može se koristiti onoliko dugo koliko traje tegoba. Uz korištenje smilja, svakako se držite i drugih pravila liječenja ove bolesti.