Moždani udar

Moždani udar je, uz srčani, najveći uzročnik smrtnosti ljudi i najčešće napada one starije od 60. godina. Podložniji su mu muškarci s visokim krvnim tlakom. Čak trećina napadaja završava smrću, trećina ostavlja pacijenta s trajnim oštećenjima, a trećina pacijenata kasnije nema značajnijih posljedica. Moždani udar, poznat i kao kap, nastaje kada je dotok krvi u mozak blokiran ili drastično smanjen, čime moždano tkivo ostane bez kisika. Ova situacija vrlo je opasna jer potrebno je samo nekoliko minuta bez kisika da moždane stanice počnu odumirati, čim se gube mnoge funkcije od kojih neke mogu biti i vitalne. Brzo djelovanje ključno je za sprječavanje težih oštećenja i komplikacija.

Moždani može nastati uslijed tri tegobe kardio-vaskularnog sustava: krvarenjem, embolijom ili trombozom. Ove tegobe mogu biti uzrokovane raznim čimbenicima, ali najčešći su to visoki kolesterol i visoki krvni tlak. Smanjenje ovih tegoba uvelike može smanjiti rizik od moždanog udara, a ono je vezano za poboljšanje načina života i uvođenje zdravih navika.

Uzroci moždanog udara

Kao što smo rekli, uzrok moždanog udara je nemogućnost protoka krvi u mozak, što se naziva ishemijom. Ona može biti uzrokovana blokadom (odnosno embolijom ili trombozom) ili istjecanjem krvi u mozak. U većini slučajeva, uzrok je ishemija uzrokovana krvnim ugruškom, odnosno trombom. Samo 15% moždanih udara otpada na puknućem krvne žile u mozgu, što uzrokuje izlijevanje krvi. To se najčešće događa kod ljudi s visokim krvnim tlakom ili prethodno dijagnosticiranom aneurizmom.

Krvni ugrušci najčešće se stvaraju kod osoba koje pate od ateroskleroze, bolesti arterija koja dovodi do sužavanja i smanjenja elastičnosti krvnih žila. To se događa zbog gomilanja masti, kolesterola i kalcija u krvnim žilama, što je opet posljedica loše prehrane, stresa i smanjene tjelesne aktivnosti tijekom života.

Simptomi moždanog udara

Moždani udar rijetko kada nastupa naglo. Nekada zna proći i 24 sata (čak i duže) od pojave prvih simptoma do stvarnog udara. Ako se oni primijete rano i liječnička se pomoć pruži pravovremeno, ne mora imati kobne posljedice. Početni simptomi su osjećaj utrnulosti u nekom dijelu tijela, glavobolje bez uzroka, vrtoglavice i gubitak ravnoteže, polagane promjene u govoru, gubitak vida i magljenje pred očima. Česti simptom je i tzv. frankov znak – dijagonalna crta na ušnoj resici koja se pojavljuje kod čak tri četvrtine ljudi prije moždanog udara.

S vremenom se poremećaj govora pogoršava, sve dok govor ne postane onemogućen, riječi nerazumljive i teško izgovorive. Utrnulost se širi na lice, često se mišići lica opuste i vidljivo izobliče lice, a oduzetost može prijeći i na ruke i noge. Gubitak ili zamagljenost vida, često jača na jednom oku, a sve prati i vrtoglavica, gubitak ravnoteže i nemogućnost hodanja.

Prevencija moždanog udara

Budući da je za zdravlje kasno jednom kada se moždani udar dogodi, prevencija je za njega ključna. Sve se svodi na održavanje krvnih žila zdravima, što znači da treba paziti prvenstveno na kolesterol i krvni tlak. Prije svega, potrebno je prestati sa svim nezdravim navikama, kao što su pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola i nezdrave hrane. Loša prehrana uključuje učestalu konzumaciju crvenog mesa, suhomesnatih i konzerviranih proizvoda, previše masne, slatke i slane hrane, uključujući i onu procesuiranu, punu aditiva i konzervansa.

Umjesto toga, u prehranu treba uključiti zdrave masnoće, odnosno nezasićene masne kiseline koje pronalazimo u plavoj ribi, maslinovom ulju i orašastim plodovima. Za zdravlje krvnih žila bitni su i vitamini i minerali, pogotovo vitamin E kojeg nalazimo u zelenom lisnatom povrću te vitamin C iz šumskog voća i rajčice, a odlična je i tamna čokolada s velikim postotkom kakaa. Za smanjenje kolesterola jedite i češnjak, a za detoksikaciju pijte zeleni čaj. Uz zdravu prehranu, važno je i redovito se baviti tjelovježbom, odnosno aktivnim kretanjem barem 30 minuta dnevno. Time ćete i reducirati stres te bolje spavati, što je također zdravo za prevenciju moždanog udara.

Smiljem protiv moždanog udara

Još jedna biljka koja vam može pomoći u prevenciji moždanog udara je smilje [17,58]. Biljne komponente smilja sadrže jake antioksidanse [17,18,19,40,41,52] koji smanjuju upale i oksidaciju lipida u organizmu, što uvelike pomaže u kontroli razine kolesterola [68], što je važno za zdravlje krvnih žila [13]. Smilje se može primjenjivati u obliku eteričnog ulja ili hidrolata i to primjenom na koži, pogotovo na kritična mjesta gdje su krvne žile najugroženije.

Hidrolat od smilja je, poput eteričnog ulja, posve prirodan proizvod koji sadrži otopljene molekule eteričnog ulja od smilja. Ono zadržava sva svojstva ove biljke, uključujući miris, okus i ljekovitost. Budući da ne sadrži nikakve konzervanse ni alkohol, mogu ga koristiti i osjetljiviji ljudi, bez rizika od nuspojava ili predoziranja.

Iako je možda udar ozbiljnija prijetnja svakom čovjeku, pogotovo starijima i onima koji vode stresan život, čak i malom promjenom životnih navika, zdravom prehranom i preparatima iz prirode, možemo značajno smanjiti rizik od nje. Vodite brigu o svome zdravlju, a ako primijetite čak i početne simptome ove bolesti, svakako potražite hitnu liječničku pomoć, jer vas rana dijagnoza zaista može spasiti.