Srčani udar

Srčani udar još uvijek je jedan od najčešćih uzročnika smrti u svijetu. Zanimljivo je da najviše pogađa zemlje zapada, odnosno zemlje s najvišim životnim standardima. To puno govori o uzrocima ove bolesti, a time i o načinima kako ih spriječiti. Infarkt – kako najčešće zovemo srčani udar – dogodi se kada se krvne žile srčanog mišića zatvore krvnim ugruškom, čime se blokira protok krvi kroz srce. U velikom broju slučajeva, završava smrću oboljelog, iako to nije pravilo. Nekada se pacijent brzom reakcijom može spasiti i oporaviti, ali ovakvo začepljenje može uzrokovati i oštećenje srčanog mišića.

Kobne posljedice srčanog udara mogu se spriječiti (ili barem umanjiti) ako se simptomi bolesti prepoznaju dovoljno rano te se pacijent hitno uputi na liječenje.  Infarkt može pogoditi bilo koga, ali  postoje i rizične skupine ljudi koji bi si mogle spasiti život prepoznajući njegove rane simptome. Smrtnost od srčanog udara povećava se nakon 60. godine, a koliko će utjecati na zdravlje ili smrtnost, ovisi i o njegovoj težini i ranoj reakciji.

Uzroci srčanog udara

Srčani udar uzrokuju ugrušci u krvnim žilama dovoljno veliki da ih i začepe, time onemogućavajući prolaz krvi do srca. Ugrušci se formiraju od plaka – nakupina kolesterola u krvnim žilama, koji ih svojim nakupljanjem i sužava. Sužene krvne žile, što nazivano aterosklerozom, jedna su od bolesti arterija. Upravo su bolesti arterija najčešći su uzročnici srčanog udara. Osim njih, postoji i mnogo drugih koji za nuspojavu imaju taloženje kolesterola u krvnim žilama ili formiranje ugruška. Zato u ugroženu skupinu spadaju ljudi koji imaju povišeni kolesterol, visoki krvni tlak, dijabetes ili niski tlak. Niski tlak može dovesti do toga da krv niti ne uspije doći do srca, čak i ako nema ugruška.

Na većinu ovih bolesti utječe prehrana i način života. Srčanom udaru podložniji su pretili ljudi, baš zbog sklonosti prehrani koja sadrži masnu, slanu i slatku hranu. Za srce nije dobra ni hrana u kojoj prevladava crveno meso, previše ugljikohidrata baziranih na bijelom brašnu, pretjerano konzumiranje hrane od bijelog šećera te procesuirana hrana puna konzervansa i aditiva.

Osim prehrane, na rizik od srčanog udara utječe i sjedalački način života, stoga ljudi koji se premalo kreću kroz dan također spadaju u skupinu ugroženu od oboljenja. Isto vrijedi i za one koji premalo spavaju i vode previše stresan život.

Simptomi srčanog udara

Infarkt rijetko kada nastupa naglo. Simptomi se najčešće pojavljuju neprimjetno i onda se pojačavaju, što može trajati i satima, pa čak i danima prije nego postanu ozbiljni. Prvi simptom uglavnom je bol u sredini grudnog koša, koja se širi na ruke, vrat i onda čeljust. Bolovi mogu varirati od osjećaja zatezanja u prsima, pa do jakih bolova koji traju od nekoliko minuta do nekoliko sati. Jače bolove prati kratkoća daha, znojenje i hladan znoj, dok slabije bolove prati osjećaj tjeskobe i nemira. Jači bolovi u grudima mogu biti popraćeni bolovima u trbuhu, probavnim smetnjama i mučninom te vrtoglavicom, koja se javlja i kod blažih simptoma.

Ipak, nekada se infarkt doista javi naglo, bez prethodnih simptoma i odmah nastupi srčani zastoj. U svakom slučaju, kod primjećivanja bilo kojeg simptoma koji se pogoršava, uzrokuje nelagodu i bol, pogotovo ako pripadate rizičnoj skupini, svakako se treba obratiti liječniku. Što se ranije otkrije, to je veća mogućnost oporavka. Upravo zbog dobre informiranosti i ranog prepoznavanja simptoma, danas se čak dvoje od troje ljudi oporavi od srčanog udara.

Sprječavanje srčanog udara

Srčani udar sprječava se tako da otklonite uzročnike ove bolesti. Budući da su to najčešće visoki kolesterol i krvni tlak, potrebno je učiniti sve što možete da ih smanjite. To najlakše možete učiniti promjenom prehrane, izbacivanjem pretjerano masne, slatke i slane hrane iz dnevne konzumacije, a unošenjem izvora zdravih masti, poput omega-3 masnih kiselina. Umjesto crvenog mesa, suhomesnatih i konzerviranih proizvoda jedite ribu, bijelo meso i puretinu, uvedite u prehranu svježe voće i povrće te orašaste plodove.

Krvni tlak i kolesterol mogu se regulirati i redovitom tjelovježbom te aktivnim načinom života. Dnevno je potrebno prehodati samo 3 kilometra kako bi se rizik od srčanog udara drastično smanjio. Osim toga, tjelovježba će smanjiti i neke psihičke probleme koji dovode do infarkta, kao što su stres, anksioznost i depresija. Stres uvelike utječe na zdravlje jer ne samo da dovodi do stalne napetosti, nego i do problema sa spavanjem. Reducirajte ga tehnikama opuštanja, okruživanjem stvarima i ljudima koje volite te kretanjem i zdravom prehranom.

Iz svakodnevice izbacite i sve nezdrave navike, pogotovo pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola, jer sve to utječe na zdravlje i dugoročno može dovesti do infarkta.

Pomoć iz prirode

Postoje razni prirodni preparati koji svojim djelovanjem smanjuju rizik od srčanog udara. Namirnice kao što su češnjak, crveni luk, ljuta paprika i đumbir, redovitom konzumacijom snižavaju krvni tlak i kolesterol te time umanjuju mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka koji uzorkuju srčani udar. Kolesterol smanjuje i bobičasto voće kao što je grožđe, borovnica i glog. Preparati od masline i cikorije također su vrlo učinkoviti zbog visokog udjela omega 3-masnih kiselina u njima, takozvanih dobrih masnoća koje smanjuju kolesterol.

Za sprječavanje srčanog udara odlično je smilje [17,58]. Smilje je biljka koja svojim supstancama održava zdravlje krvnih žila, smanjujući taloženje kolesterola [68], održavajući ih elastičnim te time smanjujući mogućnost nastanka smrtonosnih ugrušaka. Može se primjenjivati kao eterično ulje ili hidrolat. Hidrolat od smilja u potpunosti je prirodni proizvod što u sebi sadrži otopljene molekule eteričnog ulja smilja, koje zadržavaju sve ljekovite komponente ove biljke. Najbolje ga je primjenjivati utrljavanjem na bolna mjesta uzrokovana proširenim venama, gdje ugrušci često nastaju.

Srčani udar vrlo je ozbiljna bolest i vrlo je važno rano prepoznati simptome njegova nastanka te na vrijeme potražiti liječničku pomoć. Ipak, važno je na vrijeme i osvijestiti rizik od ove bolesti te učiniti sve što možemo da je spriječimo. Najjednostavniji način za to je primjenom zdravih navika i prirodnih preparata koji će bolest spriječiti.