Ubodi insekata

Ljeto je doba godine kad većinu vremena provodimo na otvorenom, u laganoj odjeći bez nogavica i rukava, u isto vrijeme kad vremenske prilike odgovaraju razvoju insekata. Upravo zbog toga je ovo razdoblje kad postoje najviše šanse da će nas neki od insekata i ugristi. Iako nam svima prvi na pamet padnu komarci, oni nisu jedina prijetnja. Ljeti su vrlo česti ugrizi pčela i osa, ponekad i stršljena, zatim krpelja, mrava i pauka. Neki od ovih ugriza samo su neugodni i dovode do svrbeža i blagih oteklina, a neki mogu biti i ozbiljna prijetnja zdravlju.

Simptome uboda insekata dijelimo na četiri stupnja, a svaki označava težinu alergijske reakcije na ubod. Najčešći je onaj prvi – javljanje urtikarije, odnosno otekline koju nazivamo i koprivnjačom, a koja osim crvenila, još i boli ili svrbi. Drugi stupanj označava jače oticanje te pojavu i drugih simptoma, kao što su mučnina i povraćanje. Teži simptomi, oni trećeg stupnja, dovode do poteškoća s disanjem, zatvaranjem dišnog sustava, „zviždanja“ u plućima i otežanog gutanja, što opet rezultira osjećajem konfuzije i malaksalosti. Posljednji i najteži, četvrti stupanj, označava potpuni kolaps organizma uslijed alergijske reakcije, s očituje se kao pad krvnog tlaka, gubitak svijesti, „plavljenje“ kože, a nekad i prestanak disanja.

Anafilaktički šok uslijed ugriza insekta, odnosno pojava alergijske reakcije, može dovesti i do povišene tjelesne temperature i drhtavice. O tome kako će nam tijelo reagirati na ugriz ovisi o imunitetu, odnosno o stupnju alergije, ali i o vrsti insekata koja nas je ubola. Što učiniti pri određenom slučaju, pročitajte u nastavku.

Ubod komarca

S ubodima komaraca najčešće se susrećemo. Ljeti može ne proći ni dan bez budemo ubodeni barem jednom. Kod većine ljudi, jedina alergijska reakcija je blaga oteklina na mjestu uboda i nelagodni svrbež. Javljaju se kao reakcija na slinu komarca, koji na tijelo djeluje kao alergen. Postoje razne metode smanjenja nelagode – od krema s antihistaminicima do prirodnih preparata koji imaju slično djelovanje. Jedno od takvih je hidrolat od smilja, koji odmah nakon nanošenja ublažava svrbež, smanjuje crvenilo i oteklinu. Osim što djeluje na ubod, smilje svojim prirodnim mirisom i odbija komarce i druge insekte.

Ipak, ubod i ove neopasne životinje kod nekih ljudi može izazvati ozbiljne alergijske reakcije. U tom slučaju, potrebno je popiti tabletu protiv alergije ili neki drugi antihistaminik, a ako se počnu javljati reakcije poput otežanog disanja, plikova po cijelom tijelu, malaksalosti, problema s disanjem, povišene temperature ili nesvjestice, svakako treba što prije potražiti liječničku pomoć.

Ubod pčele ili ose

Ubod pčele ili ose nešto je neugodniji od uboda komaraca. Ljeti ih privlači ne samo cvijeće i raslinje, nego i hrana i slatki napitci koje uživamo na plaži, terasama, balkonima i vrtovima. Ubod pčele ili ose također izazivaju alergijsku reakciju i to nešto veću. Kod većine će se ljudi javiti oteklina, nešto veća i bolnija nego ona od komaraca. Sam ubod je oštar i bolan. Oteklina može biti veća, toliko da natekne i cijeli ekstremitet, a namjestu uboda vidi se bijela točkica – mjesto na kojem je žalac probio kožu. Ipak, oteklina u većini slučajeva splasne kroz nekoliko sati, a bol i svrbež mogu se ublažiti kremama za ubode koje sadrže antihistaminike.

Nekada svrbež i oteklina potraju i nekoliko dana, ali ne izazivaju nikakve teže reakcije, osim što se mogu blago širiti. Ipak, ubod pčele ili ose može izazvati i teže alergijske reakcije. Za ljude koji imaju jaku alergiju, može biti i opasan po život. Upravo zato bi kod sebe trebali držati injekciju s antihistaminikom, kako bi je mogli upotrijebiti prije nego padnu u anafilaktički šok. Teška alergijska reakcija zahtjeva brzu reakciju i liječničku pomoć, a prvi simptomi su osip na koži, svrbež, oticanje ne samo kože, nego i jezika, grla, teškoće s disanjem i gutanje, slabost, mučnina, proljev, ubrzani puls, vrtoglavica i nesvjestica. Svaka od ovih reakcija je opasna i treba što prije potražiti pomoć liječnika.

Ubod stršljena

Ubod stršljena nešto je opasniji od uboda pčela ili osa i to ne zato što ima jači otrov, nego zato što ga ima više. I sam ubod je bolniji jer otrov sadrži više neurotransmitera što uzrokuju bol, a i žalac im je veći i deblji te prodire dublje u kožu. Upravo zato je i oteklina nakon uboda veća, pa ako se dogodi na području vrata ili glave, treba što prije potražiti liječničku pomoć kako ne bi izazvala gušenje.

Ljudi alergični na ubod pčela, osa i stršljena, također su ugroženi jer otrov na njih djeluje brže. Dobra stvar je da stršljeni napadaju samo kad su ugroženi i kad brane svoje gnijezdo. Inače su manje agresivni od pčela i osa te manje i ubadaju. U slučaju da ih primijetite, najbolje je ostati miran i pustiti ih da odlete svojim putem, a ne ih tjerati mahanjem ruku ili nastojati ubiti, što ih može samo prestrašiti i natjerati na napad.

Ugriz pauka

Pauci su u našim krajevima većinom neotrovni i njihov ugriz ne izaziva nikakve opasne reakcije. Ugriz kućnog pauka može izazvati blagu svrbež koja brzo prolazi, pogotovo ako se namaže kremama ili prirodnim pripravcima za smanjenje alergijskih reakcija. U slučaju da smo na ugriz pauka alergični, oteklina može biti veća, do 10 cm u promjeru, a svrbež i bol jači, ali simptomi se također povlače u roku od 24 sata, dok se mjesto ugriza može vidjeti i do tjedan dana.

Nešto opasniji je ugriz najotrovnijeg pauka kod nas i u Europi – crne udovice. Ovaj pauk najčešće obitava u divljini ili na mjestima gdje nema ljudi, na primjer, na tavanima i podrumima. Ljeti se može naći i u vrtovima, pogotovo na otocima i duž obale. Otrov crne udovice je jak, čak 14 puta jači od otrova čegrtuše, stoga izaziva i jače reakcije. Prvi simptom je povišenje krvnog tlaka i osjećaj uznemirenosti, te agitiranost – nenamjerni pokreti karakteristični za nemirno psihičko stanje.

Ugriz crne udovice je bezbolan i često pauk niti ne ispusti otrov. Zanimljivo je da se otrov ne ispušta automatski pri ugrizu, već voljom samog pauka. Simptomi ugriza su crvenilo, osip i točke na mjestu ugriza, a u slučaju ispuštanja otrova, javljaju se jaki bolovi u leđima i trbuhu, stezanje u prsnom košu, povišeni krvni tlak i znojenje, glavobolja, osip na koži, izostanak mokrenja, povraćanje i slično. Bolovi se počnu javljati oko sat vremena nakon ugriza, na području limfnih čvorova, te se spuštaju prema trbuhu, kralješnici i koljenima. Grčevi su jaki, pa se čine kao da će izazvati infarkt, iako je tako fatalna reakcija rijetki slučaj.

Nakon ugriza najbolje je odmah potražiti pomoć liječnika, kako bi se spriječili simptomi. Ako je to nemoguće, mjesto ugriza treba oprati blagim sapunom i vodom, na njega staviti hladne obloge, te koristiti lijekove protiv bolova za ublažavanje simptoma. U slučaju da simptomi postanu jaki, obavezno treba posjetiti liječnika.

Ugriz krpelja

Rizik od ugriza krpelja javlja se već na proljeće – čim temperature počnu rasti, a pogotovo nakon kiša. Sam ugriz krpelja nije opasan, već su opasni virusi i bakterije koje ovaj životinjica može prenositi, a koje ulaze u krvotok nakon ugriza i sisanja krvi. Najopasnije bolesti koje prenosi su lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis. Ipak ovo su rijetke bolesti i ne postoji opasnost zaraze pri svakom ugrizu. Olakotna okolnost je i ta što krpelj mora biti zakačen za kožu i sisati krv barem 24 sata da bi se u krvotok prenijela količina bakterija i virusa koja može izazvati infekciju. Krpelj i prije ugriza provede nekoliko sati „lutajući“ po tijelu prije nego nađe pogodno mjesto i zagrize.

Ako ste boravili na mjestima gdje sumnjate da bi moglo biti krpelja, nakon dolaska kući skinite odjeću u kojoj ste bili, otuširajte se i provjerite tijelo. Ako i naiđete na krpelja koji se zakačio, smijete ga sami skinuti. Učinite to pincetom, uhvatite krpelja najbliže glavi i lagano ga okrenite suprotno od smjera kazaljke na satu, dok se ne otpusti. Ako dio krpelja ostane zakačen i to odstranite pincetom. Nikako nemojte na krpelja stavljati ulje, alkohol ili slično kako ne biste izazvali njegovo povraćanje, što će dovesti do još gore alergijske reakcije na vašoj koži.

Na mjestu ugriza može ostati oteklina i ranica, ali ako se ne pogoršava, nema razloga za posjet liječniku. Ipak, ako primijetite simptome poput povišene tjelesne temperature, slabosti, bolova u zglobovima i mišićima povraćanje, glavobolje i slično, svakako se javite liječniku.

Ubodi insekata česta su pojava, važno je samo znati jesmo li alergični na neke od njih i mogu li nam izazvati ozbiljne reakcije. U svakom drugom slučaju već prirodnim preparatima možete smanjiti otekline, svrbež i bol, a liječnika treba posjetiti tek ako simptomi alergije budu toliko jaki da izazivaju jaku bol, mučninu ili povišenu temperaturu, te naravno, probleme s gutanjem i disanjem. Boravak u prirodi je važan, ali pobrinite se da bude i bezopasan.