Upala želuca

Upalom želuca najčešće se naziva upala želučane sluznice. Prepoznajemo je kao gastritis ili gastroenteritis, ovisno o uzročniku tegobe. Ovo su neugodne bolesti koje smo svi iskusili, bilo u težem ili blažem obliku. Tegobe mogu biti uzrokovane virusnom ili bakterijskom infekcijom i tada ih nazivamo gastroenteritisom, a ako im je uzrok žučni refluks, oštećenje sluznice želuca ili slično, nazivamo ih gastritisom. O uzroku upale najčešće ovisi i njena težina, odnosno jačina i vrsta simptoma. Ovisno o uzroku, možemo odrediti i liječenje ove bolesti, a time i sprječavanje njenog nastajanja.

Vrsta upale koju klasificiramo pod gastritis može biti kronična ili akutna. Akutni gastritis je onaj čiji se simptomi javljaju naglo i traju relativno kratko. Tegoba se uspijeva otkloniti kratkoročnim uzimanjem lijekova ili drugih preprata koji blagotvorno djeluje na simptome, a često se smanji samo promjenom prehrane, odnosno otklanjanjem njenog okidača. Ako se problem javlja dugoročno, periodično i teško se liječi, govorimo o kroničnom gastritisu.

Gastroenteritis, s druge strane, s obzirom na to da je uvijek uzrokovan infekcijom, može biti samo akutni. Njegovi simptomi mnogo su teži, ali se, uz valjano liječenje, uklanjaju u roku od dva do tjedan dana.

Uzroci i simptomi upale želuca

Dok gastroenteritis ima tek jednog uzročnika, infekciju, uzročnici gastritisa mogu biti različiti. Gastroenteritis je posljedica zaraze, odnosno unosa loših bakterija ili virusa u probavni trakt. Od virusa su najčešći uzročnici rotavirusi (iako mogu biti i druge vrste virusa). Bakterije ili viruse u organizam unesemo oralno – najčešće nepranjem ruku ili konzumacijom pokvarene, odnosno zaražene hrane.

Simptomi gastroenteritisa su gubitak apetita, mučnina i, u velikom broju slučajeva – povraćanje. Neizostavni simptom je vodenasti proljev praćen visokom temperaturom. Nakon pražnjenja crijeva, javljaju se neugodni grčevi u trbuhu i crijevima, pogotovo u debelom crijevu, što može biti i vrlo bolno. Simptomi poput proljeva i povraćanja najčešće se smire u roku dan ili dva, dok temperatura i mučnina mogu potrajati. Oporavak može trajati od pet dana do dva tjedna.

Sama infekcija kod ove bolesti i nije toliko opasna, koliko je opasna dehidracija i drastičan gubitak elektrolita iz organizma, što je izravna posljedica povraćanja i proljeva. Time gubimo puno tekućine iz organizma, koju često teško vraćamo, jer nam svaka konzumacija jela i pića stvara novu mučninu i vraća nagon za izbacivanjem. Zbog toga ovoj infekciji treba pristupiti ozbiljno i već nakon jednog dana simptoma, oboljelu osobu potrebno je odvesti na liječenje, ako ništa, da kako bi joj se intravenozno unijela tekućina u organizam.

Gastritis u svojim blažim oblicima nije toliko opasan za organizam, jer su njegovi simptomi u početku blagi, pa se tek nebrigom i neuklanjanjem uzročnika povećavaju i postaju sve veća prijetnja. Uzročnik ove tegobe također može biti bakterija, najčešće Helicobacter pylori. Ova bakterija može dugo živjeti u želucu prije nego počne izazivati probleme, ali ako se ne liječi, na kraju može dovesti i do raka želuca.

Ostali uzročnici gastritisa su, u najvećoj mjeri, lijekovi, pogotovo nesteroidni antireumatici, pretjerana konzumacija alkohola i masne, slatke, općenito nezdrave hrane. Gastritis može biti posljedica i nekih drugih, često težih bolesti, ali i dugotrajnog stresa.

Simptomi gastritisa najčešće se izražavaju kao bol u gornjem dijelu trbuha. Bol je najčešće peckava. Često je prati osjećaj nadutosti, slabog apetita i  sitosti nakon pojedene male količine hrane. Gastritis prati i osjećaj mučnine, najčešće ujutro nakon buđenja, a prije doručka. Mučnina se javlja kada nastupi glad i tijekom dana. Ako je gastritis u poodmakloj fazi, može uzrokovati i povraćanje, crnu stolicu i umor kao posljedicu anemije.

Simptomi gastritisa mogu biti i blagi i jaki. Često se u začecima tegobe niti ne osjećaju. Ipak, ako se ne liječi, gastritis može dovesti do težih zdravstvenih problema, poput čira na želucu ili dvanaesniku te tumora. Ljudi koji pate od kroničnog gastritisa, moraju ga držati pod kontrolom i to tako da paze na prehranu i način života, a ako je potrebno, i uzimanjem propisanih lijekova.

Sprječavanje i liječenje upale želuca

Simptomi gastritisa se u suvremenoj medicini najčešće ublažavaju antacidima, lijekovima koji neutraliziraju kiselinu u želucu. Ako je uzrok bolesti bakterija, onda se moraju uzimati i propisane doze antibiotika. Kod virusne infekcije, lijeka nema, bolest treba jednostavno preboljeti i paziti da pritom ne podlegnemo nekim drugim, opasnijim posljedicama, poput dehidracije, previsoke temperature i slično.

Ako virusna infekcija izazove povraćanje ili proljev, nakon čišćenja je potrebno zaustaviti mučninu i smiriti želudac. Za to se preporučuje pijenje čaja od pelina. Pomoći može i čaj od kadulje, kojeg moramo piti u umjerenim dozama. S druge strane, od čaja kadulje ili hidrolata od kadulje možemo raditi obloge i stavljati ih na trbuh, što će smiriti bol. Kadulja ima i antivirusno [37,52,66] odnosno antibakterijsko djelovanje [29,30,34,37,39,67], pa svakako može pomoći u izlječenju.

Simptome gastritisa, pogotovo ako nisu uznapredovali, najbolje je ublažiti prirodnim preparatima. Preporučuje se pijenje čaja komorača jer smanjuje nadutost, ali i čajeva od metvice ili melise jer smiruju organizam, budući da je i stres jedan od okidača gastritisa. I u ovom slučaju možemo koristiti čaj od kadulje ili hidrolat jer njihovo protuupalno djelovanje [43,44,45,46,47,48] može blagotvorno djelovati na upalu želuca.

Uz sve ovo, vrlo je važno voditi brigu o prehrani. Zdrava prehrana i izbjegavanje namirnica koji su okidači gastritisa dio su prevencije bolesti, a ne samo dio liječenja i ublažavanja simptoma. Ljudi koji su skloni gastritisu trebali bi izbjegavati svu masnu i prženu hranu, crveno meso, mliječne proizvode, poput sira i maslaca te svu ostalu, teško probavljivu hranu, budući da ona pojačava lučenje kiseline u želucu, a povećava i općenitu kiselost organizma.  Iz konzumacije također treba potpuno izbaciti pušenje, alkohol, kavu te gazirana pića.

Hrana koju konzumirate treba biti mlaka, niti vruća niti previše hladna. Obroci moraju biti lagani i česti, kako bi želudac uvijek imao nešto za probaviti. U slučaju boli u želucu, preporučuje se jesti dvopek ili prepečeni kruh, kako bi se smanjila želučana kiselina i umanjila nelagoda.

Upala želuca je neugodna tegoba, ali uz malu pomoć prirode, može se staviti pod kontrolu, a onda i potpuno izliječiti.