Venska tromboza

Venska tromboza bolest je krvožilnog sustava od koje je nekad obolijevala pretežito starija populacija, ali zbog sjedalačkog i nezdravog načina života, sve više prijeti i mlađima. Nastaje začepljenjem krvnih žila krvnim ugrušcima i najčešće zahvaća noge i zdjelicu, iako se može javiti i na rukama. Ovisno o mjestu nastajanja, razlikujemo površinsku i duboku vensku trombozu. Površinska nastaje kad se začepe površinske vene, što uzrokuje akutnu lokalnu upalu stijenki vena i vezivnog tkiva koje je ih okružuju. Ova tegoba vrlo se često razvije u duboku vensku trombozu, zatvaranjem šupljine dubokih vena i upalom njihovih stijenki.

Obje vrste venske tromboze uzrokuju nelagodne tegobe, ali same po sebi nisu opasne po život. Ono što ih čini opasnima su komplikacije koje izazivaju; među njima su venska insuficijencija i za život opasne moždana ili plućna embolija.

Uzorci venskih tromboza

Uzroci venskih tromboza mogu biti razni. Najčešće se javlja kao posljedica prirodnog starenja, odnosno smanjenja elastičnosti krvnih žila i zgrušavanja krvi. Ipak, sve češće se javlja i kod mlađih ljudi, kao posljedica dugotrajnog sjedenja ili stajanja, mirovanja ili općenito nepokretnosti. Uz to, faktori mogu biti i genetska predispozicija, tegobe koje uzrokuju zastoj krvi, neka upalna stanja u tijelu ili infekcije. Nekad su uzročnici kronične bolesti krvi i krvnih žila, problemi sa zgrušnjavanjem krvi, oštećenja krvnih žila, pretrpljeni srčani udar ili trauma, ali i postojanje nekih malignih bolesti. Od lijekova, ovu tegobu može uzorkovati dugotrajno korištenje tableta za kontracepciju.

Simptomi venskih tromboza

Simptomi površinske i duboke tromboze donekle se razlikuju. Površinsku je lakše zamijetiti jer joj se simptomi javljaju brzo, od nekoliko sati do jednog dana nakon začepljenja žile. Prvi simptom je zadebljanje vene koju prati crvenilo i osjetljivost zahvaćenog područja, što može prerasti u bol. Vrlo čest simptom je i osjećaj topline ili žarenja na mjestu tromboze. Ovi simptomi traju do dva tjedna, nakon čega nestaju, osim ako se ne javi sekundarna infekcija. Infekciju prate simptomi tipični za tegobu, a to su povišena tjelesna temperatura, povećana sedimentacija i velik broj leukocita u krvi, što se otkriva analizom krvne slike.

Duboka venska tromboza, za razliku od površinske, može nastati i bez vidljivih simptoma, zbog čega prođe više vremena prije nego se krene liječiti. Ipak, i ona izaziva simptome poput osjetljivosti mjesta začepljenja krvne žile, koja može varirati od blage do jake. Ostali česti simptomi su otečenost nogu (ili ruku, ako se tromboza dogodila na njima) i osjećaj težine u mišićima, što dovodi i do otežanog hodanja. Javlja se i crvenilo, bol u nogama i osjećaj topline. Površinske vene također mogu biti izražene, a koža može promijeniti boju.

Venska tromboza može dovesti do plućne embolije, što je najčešća komplikacija ove tegobe. Simptomi embolije mogu se prepoznati kao ubrzani rad srca, nemir i hladan znoj, a onda i bol u prsima. Tromboza vena u nogama najčešći je uzročnik plućne embolije, čak u 95% slučajeva.

Liječenje venskih tromboza

Venske tromboze jedne su od onih tegoba koje je lakše spriječiti nego liječiti. Zdravlje vena pokazatelj je zdravlja tijela, a njihovo oboljenje može uzrokovati puno teže zdravstvene probleme. Sprječavaju se zdravim načinom života – zdravom prehranom i tjelovježbom, odnosno optimalnim omjerom fizičke aktivnosti i mirovanja tijekom dana. Ako se ipak dogodi, površinska venska tromboza liječi se simptomatski.

Otekline i crvenilo smanjuju se toplim oblozima i lijekovima za smirivanje upale, koje pripisuje liječnik. Duboka venska tromboza zahtjeva nešto ozbiljnije liječenje. Pacijent se najčešće hospitalizira, nakon čega krene na antikoagulantnu terapiju. Ovime se nastoje spriječiti teže posljedice, poput plućne embolije. Sljedećih nekoliko mjeseci mora se uzimati terapija vafarinskim tabletama, dok se krvna slika ne popravi.

Kasnije se preporučuje uzimati aspirin kao preventivu za sprječavanje nove tegobe. Osim toga, potrebno je i prilagoditi prehranu tako da se smanji unos životinjskih masti u organizam, a poveća unos mast is omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Dobro je konzumirati ljutu crvenu papriku kao začin jer smanjuje kolesterol u krvi i ružmarin jer poboljšava cirkulaciju. Čaj od đumbira i divljeg kestena smanjit će zgrušavanje krvi, a češnjak krvni tlak i kolesterol.

Djelovanje smilja

Za svakodnevnu primjenu dobro je koristiti i preparate od smilja. Smilje ima jako antihematomično djelovanje [18,30,50,68], zbog čega smanjuje ugruške u krvi i utječe na njihovu razgradnju. U slučaju upale krvnih žila, smanjit će otečenost, crvenilo i bol jer djeluje i protuupalno [10,13,16,18,50]. Smilje također smanjuje kolesterol u krvi [68], a redovitom primjenom snižava i krvni tlak [68]. Smilje se može koristiti u obliku eteričnog ulja ili hidrolata. Eterično ulje smilja mora se razrijediti u nekom baznom ulju, maslinovom ili kokosovom, a onda redovito trljati na bolna mjesta.

Hidrolat od smilja blaži je za kožu od eteričnog ulja, pa se može nanositi direktno i masirati u noge i ruke. Ipak, njegovo djelovanje dovoljno je jako da poluči dobre rezultate. Hidrolat je posve prirodan proizvod koji se dobiva destilacijom biljnog materijala i kondenzacijom vodene pare koja u sebi sadrži sva ljekovita svojstva biljke. Ne sadrži alkohol ni aditive, pa se može koristiti često, bez opasnosti od nuspojava.

Venska tromboza nije opasna tegoba, ali njeni simptomi mogu dovesti do teških zdravstvenih stanja. Zato je bolje reagirati dok su simptomi blagi i ne zahtijevaju bolničko liječenje, već samo poboljšanje prehrane i malu pomoć iz prirode.