Povišeni kolesterol tegoba je koja zahvaća ljude s prevelikom tjelesnom težinom i one starije životne dobi. Ipak, to nije pravilo. Osoba može imati visoki kolesterol i ako nije pretila, a ako se nezdravo hrani. Podložniji su joj muškarci stariji od 45 godina, te žene starije od 55 godina, odnosno one koje su prešle menopauzu. Da ne bude zabune – masnoće u krvi su važne jer tijelu daju energiju, sadrže vitamine koji utječu na stvaranje hormona i obavljaju razne druge funkcije, ali ako ih ima previše, uzrokuju zdravstvene tegobe.
Visoki kolesterol uzrokuje najviše prehrana i to je razlog zbog čega od ove bolesti pate uglavnom pretili ljudi. Na kolesterol u krvi utječe i manjak fizičke aktivnosti, pušenje i pretjerana zloupotreba alkohola. Ali ovo nisu jedini uzročnici tegobe. Nekada se kolesterol povisi uslijed drugih bolesti, kao što su dijabetes, bolesti bubrega i problemi sa štitnjačom. Može javiti i u trudnoći, a nekada je uvjetovana genetikom.
Ako se visoki kolesterol ne regulira, najčešće lijekovima, ali obavezno i promjenom prehrane te tjelovježbom, može uzrokovati razne bolesti krvožilnog sustava, od kojih neke mogu biti i smrtonosne. Najteža posljedica ove tegobe je moždani i srčani udar, stoga je sreća što se može ublažiti i posve izliječiti poboljšavanjem životnih navika.
Simptomi visokog kolesterola
Visoka razina kolesterola u krvi u početku nema vidljivih simptoma, ali uzrokuje taloženje masnih nakupina u tetivama i koži, što postaje primjetno tek kada je zdravlje već ozbiljno ugroženo. Ako uz povišeni kolesterol imamo i povišenu razinu triglicerida, simptomi se pojačavaju pa se javlja bol u prsima i trbuhu, poveća se jetra i slezena te se na kapcima pojave žućkaste nakupine masti.
Povišeni kolesterol može se prepoznati i po čestim trncima u rukama i nogama, bolovima u vratu (uzrokovano začepljenjem krvnih žila), ubrzanom radu srca i sivim prstenovima u rožnicama, koje su zapravo mast što se tamo taloži. Kako ovi simptomi ne bi bili prvi znak visokog kolesterola, odnosno kako bi se počeo liječiti prije nego dosegne ovako visok stupanj, ljudi s prekomjernom težinom i oni genetski predispozicionirani, trebali bi redovito provjeravati kolesterol u krvi i na temelju krvne slike znati pravo stanje organizma.
Kako smanjiti visoki kolesterol?
Visoki kolesterol liječi se promjenom načina života. To se prije svega odnosi na povećanje fizičke aktivnosti i uvođenjem zdrave prehrane. Liječiti se može i lijekovima, ali jedino ako poboljšanje životnih navika ne dovodi do značajnih rezultata.
Prehrana je glavni način utjecanja na razinu kolesterola, ali za optimalne rezultate nije važno samo što jedete, nego i koliko. Pobrinite se da ne unosite više od 2000-2500 kalorija dnevno i rasporedite ih na tri glavna obroka i dva međuobroka. Samo ovime izbacit ćete iz jelovnika mnogu nezdravu hranu, koja i po jednom služenju može sadržavati čak polovicu preporučene dnevne količine kalorija.
Iz prehrane svakako izbacite masnu hranu, a pod time mislimo na onu koja sadrži nezasićene masne kiseline. Glavni izvor ovih loših masnoća su crveno meso i mesni proizvodi, pogotovo suhomesnati. Nikako ne biste smjeli konzumirati palmino i kokosovo ulje, a ograničiti treba i unos mlijeka i masnih mliječnih proizvoda, uključujući i maslac te jaja. Izbjegavajte i pekarske proizvode s bijelim brašnom, lisnata tijesta i kroasane jer sadrže visoki udio masti.
Ipak, nemojte iz prehrane izbaciti sve masnoće. Monozasićene masne kiseline čine dobro vašem tijelu stoga jedite namirnice koje ih sadrže. To su maslinovo, repičino i orahovo ulje te avokado. Od mesa jedite piletinu i svinjetinu, od mliječnih parmezan, mozzarellu i kremasti sir; jedite ribu, orašaste plodove te hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, kao što su plava riba, tuna, lanene i chia sjemenke, soja, špinat, bundeva i cvjetača. Umjesto pekarskih proizvoda s bijelim brašnom, ugljikohidrate unosite kroz cjelovite žitarice u obliku integralnog kruha i integralne tjestenine, smeđe riže, ječma, raži, zobi, kvinoje, heljde, kus kusa, pira i krumpira.
U prehranu svakako uvrstite i puno voća, pogotovo onog što sadrži pektin, kao što su šljive, jabuke, kruške, breskve, marelice, grejp i naranče. I grahorice su dobre za smanjenje kolesterola, jer su bogate topivim vlaknima sličnima pektinu.
Uz zdravu hranu, u svakodnevicu uvrstite i redovitu tjelovježbu, odnosno bilo kakvu vrstu kretanja. Samo pola sata vježbanja dnevno može učiniti veliku razliku vašem zdravlju, pogotovo ako kroz dan i dovoljno hodate – bilo to samo izvršavajući dnevne obaveze ili ciljano hodajući većim relacijama, primjerice do posla i natrag, šetnjama i slično.
Preparatima od smilja do smanjenja kolesterola
Još jedan način reguliranja kolesterola je korištenje preparata od smilja. Smilje je biljka čije esencije vrlo blagotvorno djeluju na zdravlje i to na više načina. Između ostalog, djeluju na krvne žile [13], povećavaju njihovu elastičnost i prokrvljenost, koja se smanjuje uslijed taloženja masnoća u krvi, izazvano visokim kolesterolom. Smilje ima i antioksidativno djelovanje [18,19,35,36,40,41] jer sadrži arzanol – prirodni antioksidans koji sprječava oksidaciju lipida u tijelu (više .
Smilje se može primijeniti na razne načine, ali najbolje kao hidrolat. Hidrolat od smilja 100% je prirodan proizvod dobiven kondenzacijom vodene pare. Svaka kap hidrolata sadrži esencije smilja, odnosno njegove biljne komponente i molekule eteričnog ulja. Ne sadrži nikakve konzervanse ni alkohol i može se primjenjivati oralno (ako je prethodno razrijeđen) ili utrljavanjem u kožu. Budući da je posve prirodan, mogu ga koristiti i osjetljive skupine ljudi i to više puta dnevno, bez straha od predoziranja ili nuspojava.
Visoki kolesterol izaziva tegobe su koje je teško primijetiti prije nego počnu izazivati ozbiljne promjene u organizmu, odnosno dok ne postanu opasne i po život. Ako sumnjate na visoki kolesterol ili ga već imate dijagnosticiranog, svakako usvojite zdrav način života i prihvatite pomoć prirodnih preparata koji će vam pomoći u njegovom suzbijanju.