Više ne možemo ni zamisliti život bez kućanskih aparata, a pogotovo bez električne energije. Trošak je to bez kojeg se više ne može, ali to ne znači da on mora biti pretjeran. Razni uređaji troše različitu količinu struje, pa malim trikovima tu potrošnju možete i smanjiti. Prosječna hrvatska obitelj godišnje potroši oko 3500 kWh električne energije, što košta otprilike 3000 kn godišnje, a rastom cijena još i više.
Kako biste znali na koje stvari pri potrošnji pripaziti, važno je znati i koji su najveći potrošači struje u domaćinstvu. 20 posto ukupne potrošnje u kućanstvu odlazi na kućanske aparate. Zanimljivo je da novi kućanski aparati troše čak upola manje struje od starijih. Upravo zato, prva stvar koju biste trebali činiti u ime štednje je da već pri kupnji birati uređaje koji troše manje energije. Iako je njihova cijena nešto veća, dugoročno se svakako isplate.
Osim ovog, postoje još mnogobrojni načini uštede. Naravno, najveće uštede rade se upravo na onim uređajima koji najviše i troše. Evo koji su to.
Uređaji koji troše najviše električne energije
Klima uređaj – iako kućanski aparati troše veliki postotak energije, klima uređaj najveći je samostalni potrošač. Ako nam služi i za grijanje i za hlađenje, koristit ćemo je otprilike osam mjeseci godišnje. U tom se razdoblju koristi prosječno 8 sati dnevno, što godišnje izađe oko 2 000 kuna. To je zapravo vrlo velika cifra ako je usporedimo s individualnom potrošnjom ostalih uređaja.
Bojler – i ovaj uređaj veliki je potrošač. Bojleri su najčešće uključeni cijeli dan, što znači da satima rade samo kako bi održali zadanu temperaturu. Samo dva sata dnevno rada bojlera od 100 litara, godišnje košta oko 1204 kune. Nije čudo da zbog toga mnogi pale bojler samo neposredno prije korištenja tople vode.
Štednjak na struju – zbog bojazni od plina, mnogi koriste štednjak na struju – treći najveći potrošač u kućanstvu. Kuhanjem na klasičnoj električnoj ploči potrošimo oko 1 kWh energije, a na keramičkoj ploči četvrtinu manje, jer je kuhanje na njoj i brže. Sat vremena dnevno kuhanja na električnom štednjaku, godišnje nas košta oko 750 kn.
Perilice – danas u kućanstvu gotovo svi imamo perilicu za rublje, većina i perilicu za suđe, a sve više je onih koji imaju i sušilicu rublja. Nešto je jeftinije koristiti uređaj koji ima kombinirano perilicu i sušilicu, ali iznos godišnje potrošnje i dalje nije nizak. Perilica rublja koja tjedno obavi četiri pranja, košta nas oko 200 kuna godišnje, a sušilica, koja troši više struje, oko 300 kn. Perilica za suđe još je i najjeftinija od ovo troje, ali budući da se koristi svaki dan, potroši godišnje oko 300 kn struje.
Osobno računalo – nema kućanstva bez osobnih računala ili laptopa. Malo jače osobno računalo, ono specijalizirano za igranje video-igara (zbog čega ima jače procesore i bolje grafičke kartice) svakako je skuplje za korištenje. Šest sati rada kompjutera dnevno, godišnje nas košta oko 330 kn električne energije.
Kako uštedjeti električnu energiju
Sada kada smo vidjeli koji su najveći (i najčešći) potrošači, evo nekoliko savjeta kako svakodnevnim navikama uštedjeti električnu energiju u kućanstvu. Prije svega, za većinu uređaja je važno da ne stoje u stand-by poziciji, već da se isključuju kada se ne upotrebljavaju. To ne vrijedi samo za stolna računala i laptope, već i za – primjerice – perilice i sušilice za rublje. Velike uštede ostvaruju se i kod gašenja bojlera kada se ne upotrebljava, kako ne bi kroz cijeli dan održavao vodu toplom, umjesto da je zagrije samo jednom – kada je potrebna.
Budući da je veliki potrošač i klima uređaj, na njoj se također može puno uštedjeti. Prva i najveća ušteda ostvaruje se time da vam klima-uređaj ne služi za zagrijavanje kuće, već da koristite neku alternativnu, jeftiniju metodu. Ako ipak to činite, nemojte zagrijavati kuću toliko da šetate u kratkim rukavima. Radije se bolje obucite i smanjite grijanje. Također, ne pretjerujte ni s hlađenjem. Ne samo da pretjeranim hlađenjem kuće za vrijeme vrućih mjeseci štetite kućnom budžetu, nego štetite i vlastitom zdravlju.
Ne trošite nepotrebno ni s preniskom temperaturom u hladnjaku. Što hladnjak više hladi to troši više energije, stoga je sasvim dovoljno staviti ga na 7 °C – svejedno će hranu održavati svježom i sigurnom od kvarenja, a usput će trošiti znatno manje struje nego da je stavljen na 4 ili 5 °C.
Mali trikovi uštede su i iskopčavanje aparata kao što su tosteri, grijači vode, fen i slično iz utičnice kada ih ne koristite. Mnogo ćete uštedjeti i ako zamijenite obične žarulje štednima. Iako su kod kupovine nešto skuplje, životni vijek bit će im duži i trošit će manje električne energije.
Trošenje električne energije neophodno je u našem svakodnevnom životu, ali to ne znači da se njome treba razbacivati. Uz pomoć ovih malih trikova možete je iskoristiti koliko vam je potrebno, ali i izbjeći plaćanje onoga što zapravo ne potrošite.