Proizvodnja energije za kućanstvo preko solarnih panela više nije ništa neobično ni nesvakidašnje. Sve se više ljudi odlučuje na ovaj ulog i iako treba odvojiti pozamašnu svotu za početni kapital (za koji se može dobiti i poticaj), na kraju se on itekako isplati. Solarna energija ne samo da je isplativa, nego i vrlo ekološka, jer praktično dobivamo struju (a ako želimo i toplu vodu) iz obnovljivih izvora energije.
Osim toga, mnogi se odluče prikupljenu energiji i dalje prodavati. Najčešće struju otkupljuje HEP, iako to čine i druge tvrtke i to ne samo one koje se bave distribucijom električne energije. Naime, nekada veće tvrtke umjesto od HEP-a, struju otkupljuju od manjih distributera, među kojima možete biti i vi.
Ali u ovom članku ćemo govoriti o nekoliko osnovnih stvari na koje trebate obratiti pažnju ako tek planirate ugraditi solarne panele na svoju kuću (ili okućnicu), bilo za vlastite potrebe ili daljnju distribuciju.
Gdje postaviti solarne panele?
Iako su se solarni paneli najčešće postavljali na krovišta, današnjom tehnologijom postoji još opcija. Na krovište se paneli mogu stavljati integracijom – tako da se paneli na cijelom krovu ili dijelu krova postavljaju umjesto crijepa ili tako da se postavljaju na crijep – te se time krov pri instalaciji ne skida. Paneli se mogu postaviti i na ravno krovište i to postavljanjem dodatne konstrukcije kako bi dobili nagib. Ni ovakvom montažom krovište se ne dira.
Osim na krov, solarni paneli mogu se postaviti i na ogradu terase ili balkona, čime zamjenjuju prostor ograde. Takvim postavljanjem ekonomično se iskorištava prostor, ali i daje lijep izgled balkonima. Jednako tako, paneli se mogu montirati i kao nadstrešnice, primjerice iznad balkona ili ulaznih vrata. Ovakav dizajn također povoljno utječe na izgled objekta, baš kao i montiranje panela na njegovu fasadu. Ovakva vertikalna montaža odlična je za prikupljanje sunčeve energije zimi jer je tada sunce nisko.
Solarne panele možete postaviti i van kuće, primjerice u dvorištu. Tada se postavljaju na metalne konstrukcije koje se pričvrste u zemlju, i to bez potrebe za ikakvim temeljima, pa tako i onim betonskim.
Na koju stranu je krov okrenut?
Ako se poput većine odlučite postaviti solarne panele na krov, morate obratiti pažnju na koju stranu je okrenut. Ovo pogotovo vrijedi za one koje postavljaju panele na crijep ili umjesto crijepa, jer se nagib panela u ovim slučajevima ne može korigirati. Idealno je postaviti konstrukciju na južnu stranu krova, jer je ona najviše osunčana, ali u praksi se postavlja na bilo koju stranu osim na sjever. Otklon od „čistog“ sjevera trebao bi biti barem 30 stupnjeva.
Također treba paziti da se postave na mjesta na koja ni u kojem dijelu dana ne pada sjena.
Koja je minimalna površina krova potrebna?
Osim strane svijeta, važno je i kolika je površina krova na koju postavljate panele. U pravilu, površina krova na koju će se postaviti ne bi smjela biti manja od 80 metara kvadratnih, jer je to površina potrebna za panele koji mogu proizvesti 5 kW struje. Manja proizvodnja od toga jednostavno nije isplativa.
Ipak, pravi izračun ovisi o samom krovu, jer na njega utječu i drugi faktori, kao što su njegova orijentacija, geolokacija i slično. Na prostorima gdje ima više sunčanih dana potrebna je manja površina kako bi skupila određena sunčeva energija, nego što je to na prostorima s manje, tako da je najbolje prepustiti stručnjacima izračun broja potrebnih panela i njihove ukupne površine.
Što sa zagrijavanjem vode?
Ako panelima želite dobivati i toplu vodu, osim solarnih panela s fotonaponskim ćelijama za proizvodnju struje, možete ugraditi i kolektore za zagrijavanje vode. Oni su nešto jeftiniji od fotonaponskih ćelija, a i iskoristivost im je veća, stoga su logičan izbor za zagrijavanje bojlera. Ako u svojoj kući želite i toplu vodu i električnu struju dobivenu od panela, kombinacija ova dva tipa je najjeftinija i najučinkovitija.
Kolika investicija je potrebna?
Kao što smo napomenuli, ulog u solarne panele nije mali, čak i kada se radi o onim malima od 5 kW. Iako se kasnije pokaže kao isplativ, potrebno je dati mnogo novca kako bi se projekt uopće pokrenuo. Za sam projekt, kupnju opreme, montažu i na kraju puštanje konstrukcije u pogon, potrebno je oko 65 000 kuna s PDV-om. Treba izdvojiti i od 7 do 20 000 kuna za priključak HEP-a, ako se odlučite za davanje električne energije u otkup.
Bez poticaja, ovakav se ulog može vratiti za šest do deset godina, a uz poticaje i ranije. Naravno, isplativost ovisi i o mjestu gdje su paneli postavljeni, odnosno o geolokaciji koja uvjetuje i osunčanost mjesta. Ali osim financijske isplativosti, moramo spomenuti i onu ekološku. Dobivanje energije iz obnovljivih izvora uvelike utječe na okoliš i dobrobit planete, stoga je dobro u jednadžbu uračunati i tu stavku.
Prije ugradnje solarnih panela dobro je posavjetovati se sa stručnjacima, ali ovakav vid dobivanja struje i tople vode svakako će biti imperativ u budućnosti, ako išta, barem zbog propisa Europske unije koja se kod svojih članica zalaže za okretanje ekološkim, odnosno obnovljivim izvorima energije.