Uzgoj začinskog bilja odličan je za one koji vole biljke, a ne nemaju puno vremena ili znanja za brigu o njima. Začinsko bilje izuzetno je jednostavno za održavanje, a osim što će mjestu uzgoja pružiti lijep izgled – jer nigdje ne škodi imati malo dodatnog zelenila – ima i svoju praktičnu primjenu! Ono se, kako samo ime kaže, koristi u kulinarstvu. Što ga više imate, više ćete ga upotrebljavati, možda otkriti neka nova jela i okuse i uvijek pri ruci imati dovoljno začina. Ove biljke se ne moraju uzgajati samo u vrtu i zapravo su idealne za balkone ili čak kuhinjske prozore ili police, čime će dodatno osvježiti i zatvoren prostor.
Kod uzgoja, najbolje je započeti s nekoliko teglica različitog bilja, najbolje onog kojeg u kuhanju i koristite. Stručnjaci savjetuju da započnete s bosiljkom, kojeg je najlakše održavati, a onda ohrabreni možete širiti svoju paletu. Preporučuje se da krenete s tri do pet biljki kako ne biste imali i previše začina koje nećete koristiti, a za koje se ipak morate brinuti. Svaka će biljka tražiti svoj način održavanja, ali ni jedna nije previše zahtjevna. Kao i sve, mogu se saditi iz presadnica ili sjemena. Budući da se danas u gotovo svakoj većoj trgovini mogu pronaći presadnice začinskog bilja po vrlo niskim cijenama, preporučujemo da to iskoristite i smanjite si muku vlastitog presađivanja, osim ako nemate dobar izvor presadnica ili sjemena.
Sadnja i njega začinskog bilja
Bilje se može saditi u zasebnim teglicama, promjera najmanje 10 cm. Veća teglica je potrebna jer začinsko bilje brzo raste i brzo se širi. To je sposobnost koju su razvile rastući u divljini. Ako ih posadite u malu teglicu, vrlo brzo će je prerasti. Ako sadite komorač, celer ili peršin, pobrinite se da teglica bude i dovoljno duboka, budući da imaju jak korijen.
Ako sadite više biljka u jednu teglicu, izaberite onu od 60 cm promjera i u nju posadite najviše tri biljke. Pazite da zajedno stavite one biljke koje si međusobno odgovaraju, kao na primjer bosiljak, timijan i origano. Kombinirajte stajaće biljke s onim puzajućim, u omjeru 2:1. Sadite ih tako da u sredinu stavite onaj začin koji će narasti najviši te pazite da među ostalima bude dovoljno razmaka.
Na dno teglice u koju planirate posaditi biljke stavite kamenčiće i obični šljunak kako biste zemlji osigurali drenažu, što će spriječiti truljenje od previše vode. Drenažni materijal se postavlja u sloju debelom do nekoliko centimetara, kako bi vodu zadržali dalje od korijena.
Ako sadite biljke na otvorenom, na balkonu, terasi ili vrtu i živite u krajevima gdje su zime jače, dobro je saditi ih u posude koje ćete zimi moći prenijeti u zatvoren prostor.
Začinsko bilje generalno ne voli jako vlažnu zemlju stoga ga se treba zalijevati s manje vode, ali češće. Vlažna zemlja prouzročit će sušenje lišća. Ono što je posebno važno kod začinskog bilja je da se kod cvatnje pažljivo skraćuju grančice, dovoljno da biljka ostane uredna, ali ne previše kako se ne bi osušila. Rezanje ili trganje ovih biljaka vrlo je važno jer rastu i šire se vrlo brzo.
Vrste začinskog bilja
Bosiljak
Kao što smo rekli, bosiljak je vrlo lako održavati, a raste vrlo brzo. Mjesto na kojem se drži mora biti osunčano, ali zaštićeno od vjetra. Za vrijeme toplijih razdoblja godine drži se na otvorenom, ali ga tijekom zime treba staviti u prostor zaštićen od hladnoće. Zemlja u koju se sadi može biti vrtna, a kasnije ne treba mnogo vode za rast. Najbolje je zalijevati ga često, ali s malo vode. Svježi listovi vrlo se često koriste u kulinarstvu, pogotovo u kombinaciji s umacima od rajčica, a može se koristiti i kao prirodni pripravak za poboljšavanje probave, izlučivanje mokraće i smirenje.
Majčina dušica
Majčina dušica još je jedan često korišten začin, a stavlja se i u mesna i u riblja jela, u umake i marinade. Za rast joj ne treba puno vode – štoviše, s previše vlage će početi trunuti. Zato se sadi u teglici s većim rupama kako bi drenaža bila bolja, a kod uzgoja se drži na suncu jer joj više odgovara suša. Ovaj začin odličan je za poticanje probave, smanjenje nadutosti i bolova u želucu, a od njega možete raditi i čaj.
Metvica
Metvica se koristi kao začin i kao čaj. Dodaje se i slanim i slatkim jelima, a djeluje i ljekovito, najviše na probavni i živčani sustav. Smanjuje mučnine, smiruje nervozu i jača imunitet. Budući da ima jako intenzivan miris, preporučuje se saditi je u zasebnoj teglici, kako mirisom ne bi nadvladala ostale biljke. Odgovara joj vlažno i humusno tlo, puno hranjivih tvari. Držite je na osunčanom mjestu, a tijekom zime će preživjeti i hladnoće. Može opstati čak i pod snijegom.
Kadulja
Kadulja dolazi u četiri vrste – zelena, ljubičasta, žuta i trikolor. Kao i u divljini, za rast joj treba puno sunca i topline. Ako je uzgajate u kontinentalnoj klimi, pobrinite se da je držite dalje od vlage i mraza. Budući da ima jako antivirusno, antibakterijsko i antimikotično djelovanje, osim kao začin, možete je koristiti i kao ljekovit pripravak ili čaj. Ako je ipak koristite kao začin, u jelima je pažljivo dozirajte jer ima intenzivan okus.
Origano
Origano također voli svjetlost i toplinu, a trune ili se suši ako mu je tlo previše vlažno. Jako brzo raste i treba ga redovito rezati ili trgati. Iz istog razloga dobro ga je saditi u veće tegle. Vrlo je čest začin u kulinarstvu, pogotovo mediteranske kuhinje, gdje se stavlja u riblja jela, umake i marinade, a nezaobilazni je začin za pizze.
Peršin
Peršin je vrlo čest začin u našim krajevima i jedan od onih koji se najčešće uzgajaju. Budući da ima jak korijen, odgovara mu rahla i plodna zemlja, te mjesta s puno svjetla. Ipak, ne treba ga držati na direktnom suncu jer će mu lišće početi žutjeti. Peršin nema veliki korijen, pa mu ne treba jako duboka teglica za rast, ali je dobro da ispod nje uvijek treba biti malo vode. Poželjno je i prskati mu i listove vodom. Budući da se brzo širi, listove mu je potrebno redovito obrezivati.
Začinsko bilje odličan je dodatak vašoj kuhinji ili balkonu, koji ne samo da će svojim izgledom poboljšati interijer, nego će biti i od koristi. Uz malo brigu o ovim biljkama imat ćete neiscrpan izvor ne samo začina, nego i ljekovitog bilja.