Anoreksija nervoza ili jednostavno anoreksija vrlo je opasan poremećaj prehrane. Na žalost, u današnjem se društvu često i potiče kako bi se ostvario ideal savršenog tijela, i to sve dok ne počne narušavati i izgled, a ne samo zdravlje. Upravo je zbog toga vrlo učestala, pogotovo među mlađim pripadnicima populacije, koji ideal tijela nametnut medijima i društvenim mrežama pokušavaju dostići izgladnjivanjem.
Od ovog poremećaja pati do 1% ljudi na svijetu. Više od 95% njih su žene, što uvelike govori o tome kako je ovo više društveni problem, nego medicinski. Žene i dalje više podliježu objektivizaciji i njihova se vrijednost još uvijek prosuđuje prema izgledu. On mora odgovarati određenim standardima, među kojima je glavni upravo mršavost. Upravo je zato riziku od razvitka anoreksije najviše podložna najranjivija skupina žena – djevojčice od 12 godina, tinejdžerice i žene do 25 godine života. Ovo je razdoblje kad im se tijelo formira iz dječjeg u ženstveno, dobivaju se prve obline, a s njima i prve nesigurnosti potaknute okolinom. Rijetko kad se ovaj poremećaj prvi put pojavi kasnije, a ako to i bude slučaj, uzrok je ponovo isti.
O tome da je ovo društveni problem svjedoči i podatak da se poremećaji prehrane javljaju uglavnom među ljudima srednje i više socio-ekonomske klase, odnosno među najviše podložnima medijima i društveno uvjetovanim idealima. O tome da ovaj poremećaj nikako nije bezazlen, govori podatak da, ako se liječi, završi smrću u čak 20% slučajeva i to ili kao posljedica izgladnjivanja ili posljedica samoubojstava. Ako se pak liječi, potpuno se od nje oporavi čak 60% pacijentica.
Uzroci anoreksije
Kao što smo napomenuli, razvitak poremećaja prehrane, pa tako i anoreksije, uvelike je povezan s društvenim idealima koje osoba pokušava dostići, pa tako i s obzirom na svoj izgled. Ovo pogotovo vrijedi za osobe koje se odluče za karijeru koja zahtijeva poštivanje određenih standarda ljepote. Upravo zato je anoreksije najviše prisutna među modelima u modnoj industriji, glumcima, pjevačima i javnim osobama, te među plesačima baleta. Ipak, rizik od oboljenja ne zadržava se na njima.
Od poremećaja prehrane u velikom broju obolijevaju perfekcionisti, osobe koje misle da moraju briljirati u svakom aspektu života, pa tako i u vanjskom izgledu. Rizična skupina su i ljudi niskog samopouzdanja, oni koji osjećaju da je kontrola tjelesne težine jedini tip kontrole koji imaju u životu, ljudi s određenim traumama te ostali sa sličnim psihičkim predispozicijama.
Anoreksija jest problem koji svoj uzrok vuče iz psihičkog stanja osobe, ali smatra se da određenu ulogu ima i genetika. Istraživanja su pokazala da se može povezati s čak 43 nasljedna gena. Uzroci se mogu tražiti i u nekim prenatalnim i perinatalnim komplikacijama, kao što su anemija kod majke, razvitak šećerne bolesti ili komplikacije sa srcem.
Simptomi anoreksije
Iako anoreksija u doslovnom prijevodu znači gubitak apetita, stvarno stanje je da osoba koja od nje boluje rijetko izgubi apetit, već se protiv osjećaja gladi sustavno bori te odbija hranu unatoč želji za njom. Ovo je bolest psihičke prirode, ali se odražava na tijelu, i zato se prvi simptomi uvijek vide najprije na ponašanju osobe. Jednom kad do toga dođe, znači da je stanje anoreksije uznapredovalo.
Prvi znakovi ovog poremećaja je opsjednutost hranom i kalorijama. Iako se čini kontradiktornim, osoba s anoreksijom stalno razmišlja o hrani koju smije pojesti, brine o kalorijama u određenim namirnicama, o tome koliko ih unosi u tijelo i kako će utjecati na debljanje. Tu je često i opsesija vježbanjem i tjelesnom aktivnošću. Suprotno očekivanom, s mršavljenjem i očitim gubitkom kilograma, ne raste zadovoljstvo, već oboljeli misli kako se deblja i postaje manje privlačan. S nezadovoljstvom raste i potreba da se unos hrane ograniči još i više.
Otpor prema hrani i nastojanje da se postigne težina koja nije primjerena za visinu i dob oboljelog, postaju očiti. I iako se to počinje vidjeti i na izgledu, osoba poriče da ima problem te niječe da je previše mršava. Također odbija promijeniti prehrambene navike.
Nedostatak nutrijenata s vremenom dovodi do psihičkih i fizičkih oboljenja. Prvo nastupa depresija, nerijetko i anksioznost. Premalo hrane dovodi do tjelesnih tegoba. Tu je najprije problem sa stolicom i probavnim sustavom. Jave se problemi s kožom, koja nerijetko postane suha i blijeda. Može doći do pojave akni i prekomjernog rasta dlaka na tijelu, ali i do otpadanja kose. Zbog slabe cirkulacije dolazi do hladnih ekstremiteta. Javlja se i hipotenzija te poremećaj rada srca. Ženama se poremeti i menstrualni ciklus te dolazi do odsustva menstruacije. Učestali je i kronični umor, nesanica, te očite promjene u raspoloženju.
Liječenje anoreksije
Temelj liječenja od anoreksije je psihoterapija. Ali prije nego se odredi optimalna kombinacija psihoterapije i liječenja tjelesnih posljedica, mora se ustvrditi težina problema i psihofizičko stanje oboljelog. To uključuje stanje misli i stavovi o prehrani, tjelesnom izgledu i anoreksiji. Mora se uključiti i provjera fizičkog zdravlja, točne tjelesne težine i koje simptome uzrokuje gladovanje. Važno je ustvrditi i dosadašnja oboljenja te obiteljsku anamnezu.
Liječenje je često dugotrajno i mora biti ustrajno, inače prijeti mogućnost od recidiva. Liječenje uključuje medicinsko praćenje zdravlja osobe i pokušaj smanjenja simptoma nastalih od premale težine. Ono može uključivati i hospitalizaciju, ako je osoba izgubila više od 25% svoje optimalne težine.
Ključan dio liječenja je psihoterapija. Ona otkriva psihički uzrok sklonosti k poremećajima u prehrani, ali i način kako se s takvim stavovima nositi bez da se skreće u anoreksiju. Cilj je osobi vratiti stvarnu sliku o svom tijelu, pojačati samopouzdanje i ojačati je psihički kako bi se s problemima mogla nositi na ispravan način, umjesto uskraćivanjem hrane. Osim individualne, vrlo je korisna i grupna, ali i obiteljska psihoterapija. Nekad se u terapiju moraju uključiti i lijekovi, najčešće antidepresivi, sedativi i suplementi koji pojačavaju apetit.
Važno je navikavati osobu na zdravu prehranu te svakodnevni unos optimalne količine kalorija. Ovo uključuje edukaciju o važnosti zdravih, kompletnih i nutricionistički vrijednih obroka. Vođenje prehrane ključan je dio ozdravljenja i očuvanja optimalne tjelesne težine. Jednom kad se ona dostigne, svi ostali simptomi narušenog zdravlja nestaju.
Važno je naglasiti da je smrtnost od ove bolesti 20% bez liječenja, a 2% s liječenjem. Čak 60% liječenih anoreksičara se potpuno oporave, a 20% se vrate starim navikama. Ove brojke pokazatelj su da se svatko tko se bori s ovim poremećajem ili ima nekog za koga sumnja da pati od anoreksije, mora obratiti stručnim osobama kako bi se s bolesti i izborili. Savjet možete potražiti od psihologa, ali i od obiteljskog liječnika koji će vas uputiti stručnjacima.
Izvori:
- https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/27363/Anoreksija-nervoza-dijagnoza-i-lijecenje.html
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Anoreksija
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/poremecaji-dusevnog-zdravlja/poremecaji-jedenja/anoreksija-nervoza
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/psihologija/anoreksija-i-bulimija-uzroci-lijecenje-i-kako-ih-prepoznati
- https://psihonet.net/anoreksija/
- https://ordinacija.vecernji.hr/baza-bolesti/bolest/anoreksija/