Astma je vrlo učestala upala dišnih puteva, koja muči milijune ljudi diljem svijetu. Broj oboljelih je već dugo u porastu i to najviše u razvijenim zemljama. Još uvijek nije posve jasno je li to zbog načina života ili zbog bolje dijagnostike, zbog čega se otkriva u ranoj fazi i kod većeg broja ljudi. Od ove bolesti može oboljeti svatko, bez obzira na dob, spol ili rasu, ali rizična su skupina djeca do pete godine života. U čak pola slučajeva dijagnosticira se kod djece do desete godine života i to najčešće kod dječaka. Nakon puberteta, broj oboljelih s obzirom na spol počinje se izjednačavati, a onda rizik od oboljenja raste kod žena.

Ova kronična bolest javlja se zbog suženja dišnih puteva djelovanjem upalnih stanica imuniteta, upalnih posrednika i stanica dišnog sustava. Dišni putevi reagiraju sužavanjem i na najmanje podražaje, čak i u situacijama kad kod zdrave osobe ne bi. Iako je ovo kronična bolest, stanje sužavanja javlja se periodično. To znači da je upala stalna, ali do napadaja dolazi tek kad se ona pojača, najčešće nakon izloženosti čimbenicima iz okoline koje iritiraju dišni sustav. Uzroci ovome mogu biti različiti – od alergija do stresa – s velikim uporištem u genetici.

Glavni faktor rizika od oboljenja je prisutnost astme, peludne hunjavice i sklonosti alergijama u obiteljskoj anamnezi. Neki okidači razvoja bolesti su prenatalni rizični faktori, kao što su pušenje majke u trudnoći, ili postnatalni faktori, kao što je boravak bebe u zadimljenim prostorijama, izloženost nečistom zraku, česte infekcije dišnih puteva i slično. Razvoj astme mogu uzrokovati i psihički stres, tjelesni napor, hladan zrak i neki lijekovi.

Uzroci nastanka astme

Astma se prema uzroku dijeli na dvije najčešće vrste – alergijsku (egzogenu) i nealergijsku (endogenu). Alergijsku uzrokuju alergeni iz okoline koji, nakon što uđu u organizam pokrenu astmatični napadaj. Ovaj tip najčešće se prvi put javi do pete godine života i često je prisutan u obiteljskoj anamnezi. Alergija koja djeluje kao okidač napada može se potvrditi alergijskim testovima. Uz probleme s dišnim putevima, često se mogu javiti i drugi simptomi, kao što su curenje iz nosa, crvene oči, otečenost, plikovi po koži i slično. Najčešći alergeni koji uzrokuju napadaj astme su kućna prašina, odnosno grinje koje se njome grane, pelud raznih biljaka, dlake i perje životinja, plijesan i neke vrste hrane.

Budući da je alergija na pelud najčešće sezonska, tako su i napadaji astme uzrokovani njome češći u tom određenom dijelu godine, ali ako su uzročnici drugi, onda astma može biti i cjelogodišnja. Uz lijekova za astmu, za liječenje alergijske astme koriste se i antihistaminici.

Nealergijska astma najčešće se javlja kasnije u životu i nije imunološke prirode. Mogu je uzrokovati plućne infekcije, lijekovi i izloženost kemikalijama, osjetljivost na hladnoću te tjelesni i psihološki napor.

Simptomi astme

Napadaji astme nisu stalni, već nastupaju periodično. Najčešće se javljaju uslijed izloženosti alergenu ili drugom okidaču oticanja dišnih puteva te sprječavanju prolaska zraka kroz njih. Sam napadaj može varirati od blagog do teškog i opasnog po život. Najčešći simptom je otežano disanje, nedostatak zraka, osjećaj gušenja, kratkoća daha i ostali simptomi dispneje. Kod otežanog disanja javlja se i kašalj, pritisak u grudima i piskanje, odnosno zviždanje u plućima. Nedostatak zraka uzrokuje ubrzani rad srca i brzo, ali plitko disanje. Zbog toga je i govor otežan, javlja se smušenost i grčenje mišića u nastojanju da se udahne što više zraka. Zbog manjka kisika, kod težih slučajeva asomatičnog napada mogu poplaviti usnice i lice.

Kod nekih se oboljelih javlja i svrbež na području vrata, a ako je astma uzrokovana alergenima, mogu se javiti i drugi simptomi alergijske reakcije, kao što su svrbež kože, otečenost lica i kapaka, crvenilo očiju i curenje iz nosa.

S obzirom na težinu i učestalost simptoma astma se dijeli na povremenu, blagu trajnu, umjerenu trajnu i tešku trajnu astmu. Prva je ona koja se javlja manje od jednom tjedno, druga se javlja više nego jednom tjedno, a manje nego svaki dan. Umjerena trajna astma izaziva napadaje svakodnevno, a teška trajna i po nekoliko njih dnevno.

Osim što napada danju, astmatični napadi često se javljaju i noću i to najčešće između dva i četiri sata ujutro.

Liječenje astme

Nakon dijagnosticiranja astme, njenih uzročnika i težina, liječnici najčešće propisuju protuupalne lijekove koji bi trebale smiriti dišni sustav i smanjiti njegovu otečenost. Inhalacijski kortikosteroidi smanjit će simptome alergijske reakcije, a bronhodilatatori proširiti dišne puteve kako bi zrak mogao lakše prolaziti kroz njih. Neki lijekovi imaju kombinaciju spojeva u jednom lijeku kako bi primjena bila lakša, a olakšavanje disanja nastupilo brže. Za ovu se namjenu najčešće koriste inhalatori za astmu. Oni trenutno dovode lijek u pluća, brzo olakšavajući disanje.

Kod alergijske astme, napadaji se smanjuju izbjegavanjem alergena koliko je moguće. Važno je izbjegavati i druge faktore koji otežavaju disanje, kao što su boravak u zadimljenom i zagušljivom prostoru. Potrebno je redovito prozračivati prostorije i često mijenjati posteljinu i navlake. Od oboljelog se zahtijeva potpuni prestanak pušenja, održavanje vlažnosti zraka u prostorijama gdje boravi, svakodnevni boravak na svježem zraku i redovito, pravovremeno uzimanje lijekova za astmu.

Za smanjenje simptoma važno je održavanje organizma zdravim, što uključuje raznoliku, nutritivnu, zdravu prehranu bogatu svježim namirnicama te redovitu tjelovježbu, pogotovo onu koja u sebi ima ukomponirane tehnike disanja, poput joge. Vježbe disanja i meditacija važni su ne samo radi održavanja fizičkog, već i psihičkog zdravlja.

Astma je vrlo nelagodna bolest koje može imati i teške posljedice, a ako se ne liječi, čak i smrt gušenjem. Zato je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti s njihovim liječenjem. Iako se ne može potpuno izliječiti, može se uspješno držati pod kontrolom primjenom lijekova i zdravim načinom života.

Izvori:

• https://hr.wikipedia.org/wiki/Astma
• https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/astma-uzroci-vrste-simptomi-i-lijecenje
• https://www.plivazdravlje.hr/tekst/clanak/22820/Astma.html
• https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/191/Astma.html
• http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/pulmologija/astma