Bulimija je jedan od najpoznatijih poremećaja prehrane. Za razliku od anoreksije, gdje oboljeli odbija hranu čak i kad joj to prijeti zdravlju, bulimijom se smatra obilno prejedanje nakon kojeg slijedi povraćanje pojedene hrane, kako ona ne bi imala utjecaja na debljanje. Kao i anoreksija, ovaj poremećaj prehrane izuzetno je opasan za zdravlje te svoj uzrok ima u psihičkom stanju osobe. Osim želje za mršavljenjem ili očuvanjem tjelesne težine, uzroci bulimije mogu biti i neka druga psihološka stanja, kao što su depresija ili anksioznost.
Dodatni problem kod ove tegobe je taj što se rijetko vidi na oboljelom, sve dok se ne počne odražavati na zdravlju. Ovo je jedan od načina kojim se pokušava brzo smršavjeti, pa su osobe koje od nje pate vrlo često normalne ili prekomjerne tjelesne težine. Okolina ne primjećuje problem sve dok osoba ne postane izrazito mršava ili dok se problem ne prizna.
Bulimiju možemo podijeliti na purgativnu i nepurgativnu. Purgativna je ona koju obilježava „čišćenje“, odnosno povraćanje netom pojedene hrane – najčešće nakon prejedanja. Nepurgativna je ona kad se povraća iako nije bilo unosa hrane. Nju često prate i drugi obrasci ponašanja, kao što je prekomjerno vježbanje ili odbijanje hrane, ali svejedno se osjeća potreba za „čišćenjem“.
Prva vrsta bulimije je i ona najčešća, te od nje pati do 90% oboljelih. Obje vrste bulimije češće se viđaju kod žena i prvi negativni obrasci ponašanja mogu se pojaviti već s 12 godina. Tegoba prvi put uglavnom nastupa do 20 godine života, a procjena je da od 1.1% do 4.2% žena barem jednom tijekom života ima bulimiju.
Uzorci bulimije
Uzroci bulimije najčešće leže u psihološkom poremećaju ili negativnom psihološkom stanju osobe, poput depresije, niske razine samopoštovanja, težnji k savršenstvu, traumi i slično. Ali uzrok ovom poremećaju nikad nije jedinstven. Najčešće je to niz faktora koji dovedu do potrebe za povraćanjem nakon prejedanja. Uzročnika ima puno, ali ni jedan nije definitivan. Ipak, većina njih je potaknuta kulturološkim idealima i pritiskom okoline. Veliki dio uzroka otpada na emocionalnu neravnotežu te na poremećaj ličnosti.
Emocionalni poremećaji vrlo su čest faktor koji potiče bulimiju, jer od 40 do preko 90% oboljelih pati od neke vrste depresije ili anksioznosti. Veliki broj bulimičara potječe iz disfunkcionalne obitelji, a u velikom broju dolaze iz obitelji gdje su članovi pretili ili su i sami imali problema s prekomjernom težinom u djetinjstvu. Nerijetko debljina u djetinjstvu dovodi do zlostavljanja od strane vršnjaka, odnosno bullinga, što također dovodi do emocionalnog stresa te potrebe za postizanjem (i održavanjem) vitkosti, pa i po cijenu zdravlja. Veliki broj poremećaja u prehrani usko je povezan sa seksualnim zlostavljanjem, pogotovo u djetinjstvu.
Genetski faktor također je jedan od onih koje treba uvrstiti u uzročnike, jer je sklonost pretilosti i genetski uvjetovana, te većina ljudi s poremećajem u prehrani ima nekoga u obitelji sa sličnim ili istim poremećajem.
Simptomi bulimije
Bulimiju prate dvije ponavljajuće radnje – konzumacija obroka (nerijetko i prejedanje), nakon kojeg slijedi „čišćenje“, odnosno izbacivanje hrane povraćanjem. Prejedanje najčešće dovodi i do mučnine, pa se povraćanje čini i olakšavajućim, ali ono se ipak radi najviše zbog osjećaja grižnje savjesti zbog pojedene hrane te straha da bi toliko kalorija moglo dovesti do debljanja. Da bi se mogao dijagnosticirati ovaj poremećaj, osoba se mora prejedati i nakon toga povraćati najmanje dva puta tjedno unutar tri mjeseca. Prejedanje, a pogotovo povraćanje, čini se u tajnosti i osoba može osjećati zadovoljstvo nakon izbacivanja hrane.
Bulimičari imaju jako veliki strah od debljanja, stoga su spremni riskirati zdravlje radi vitkosti. Bez obzira kolika ima je tjelesna težina i kakav im je vanjski izgled, uvijek su njima nezadovoljni i nastoje ga poboljšati. Zbog toga često ograničavaju hranu koju konzumiraju isključivo na niskokalorično, pogotovo ako jedu u društvu ili u javnosti. Ipak, kod epizoda prejedanja, birat će gotovo bilo što, pogotovo ako je ukusno i kalorijski zadovoljavajuće. Osim povraćanjem, svoju će težinu kontrolirati i opsesivnim vježbanjem.
Drugu se osobu može prepoznati kao bulimičara ako u više navrata odlazi u kupaonicu odmah nakon jela. Ipak, bulimičari će vrlo često i izbjegavati bilo kakva druženja povezana s hranom i zajedničkim obrocima. Vrlo su svjesni onoga što rade i činjenice da im to čini loše organizmu, a opet se ne mogu ili ne žele suzdržati. Zbog toga je često jedino rješenje potražiti stručnu liječničku ili psihološku pomoć.
Liječenje bulimije
Liječenje bulimije često ne može proći bez stručne psihološke pomoći. Psiholog ne samo da može otkriti uzrok ovakvom ponašanju, već i pomoći promijeniti obrasce ponašanja te naučiti kako se nositi sa stanjem koji dovodi do bulimije. Osim psihoterapije i, po potrebi, terapije lijekovima, u liječenje su uključeni i nutricionisti koji savjetuju kako uspostaviti redovite, zdrave i nutricionistički izbalansirane obroke od kojih neće dolaziti do debljanja.
Budući da bulimija dovodi do velikih problema sa zdravljem, poput kvarenja zubi zbog nagrizene cakline od želučane kiseline, zatim oticanje žlijezda slinovnica, upala jednjaka, loše krvne slike s niskim razinama minerala, pogotovo kalija i željeza, te posljedice koje sve to izaziva na srcu, krvnim žilama i općenito organizmu, liječenje često znači i uključivanje liječnika opće prakse i drugih stručnjaka koji pomažu tjelesnom ozdravljenju.
Lijekovi koji se uzimaju uz psihoterapiju najčešće su antidepresivi, čak i ako osobi depresija nije dijagnosticirana, jer pomažu u savladavanju opsesivnih misli o prejedanju i mršavljenju. Ipak, prava pomoć dolazi od psihoterapije, koja može biti individualna, grupna ili obiteljska, kako bi dugoročno osposobila osobu da se nosi sa svojim problemima, pa tako i poremećajem prehrane.
Ako sumnjate da vi ili netko iz vaše okoline pati od ovog teškog poremećaja, svakako se za pomoć obratite obiteljskom liječniku ili terapeutu – najbolje onom specijaliziranom za probleme poremećaja prehrane.
Izvori:
- https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/75/Poremecaji-hranjenja.html#22942
- https://ordinacija.vecernji.hr/baza-bolesti/bolest/bulimija/
- https://psihonet.net/bulimija/
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/poremecaji-dusevnog-zdravlja/poremecaji-jedenja/bulimija-nervoza
- https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/psihologija/anoreksija-i-bulimija-uzroci-lijecenje-i-kako-ih-prepoznati
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Bulimija