Konzumacija alkohola u našoj je kulturi toliko duboko ukorijenjena da se čudnijim smatra ne konzumirati ga uopće, nego biti o njemu ovisan. Ovisnost o alkoholu stvara se brzo i pogrešno je misliti da su ovisnici samo oni koji dane provode u pijanstvu, nesposobni za normalan život. Ovo je samo jedna od krajnosti. Ovisni o alkoholu su i oni koji svaki dan moraju popiti barem jedno pivo ili čašu vina, oni koji za svaku boljku ili smirenje živaca posežu za žesticom, mladi kojima je normalno svaki vikend provesti u izlascima ili druženjima koja često završe pijanstvom. I ovo su ovisnosti koje nikad ne moraju izmaknuti kontroli, ali nekad, malo po malo, posve nesvjesno, postanu problem za zdravlje.
U rijetkim slučajevima, alkoholno se piće smatra manjim zlom za kojim posežemo da bismo, na primjer smirili živce ili umanjili bol. Koliko ste puta čuli da je najbolje uzeti čašicu rakije ako vas boli želudac ili čašu vina ako ne možete zaspati… zasigurno bolje nego trovati se tabletama. Ali i takve male količine imaju utjecaja na organizam.

Može li alkohol biti lijek?
Izreka kaže da je jedina razlika između lijeka i otrova količina koja se konzumira. Vrijedi li to i za alkohol? Stručnjaci kažu da male količine alkohola nekad mogu djelovati i povoljno za organizam, pogotovo ako govorimo o vinu i pivu. Pivo je na primjer, bogato vitaminom B; kao i vino, sadrži antioksidanse flavonoide i antocijanine koji su za organizam zdravi; u malim količinama, povoljno djeluju na krvožilni sustav, poboljšavaju cirkulaciju i proširuju krvne žile. Malo alkohola opušta mišiće i djeluje poput sredstva za smirenje.
Ono što je kod alkohola problem je to što je vrlo lako prijeći granicu ljekovitosti i krenuti prema otrovnosti. Ugodu koju jedno piće stvori pokušavamo ponoviti drugim, a sa svakim sljedećim smanjujemo mogućnost prosudbe, a time i kontrolu konzumacije. I zato je vrlo lako kliznuti u pijanstvo. S vremenom, kako tijelo razvije otpornost prema alkoholu, za početnu ugodu trebat će više alkohola i tad nastupaju pravi problemi.
Štetnost alkohola
Alkohol vrlo brzo počne utjecati na tijelo jer se iz tankog crijeva brzo apsorbira u krvotok. Ako ga uzimamo brže nešto što se stigne izlučiti iz tijela, počinje rasti njegova razina u krvi. Nakon konzumacije najprije počinje utjecati na mišiće i mozak. Moždane funkcije se smanjuju, zbog čega nestaje moć prosudbe, brzina moždanih, živčanih i tjelesnih reakcija, sposobnost artikulacije, a s vremenom i kontrole mišića i tako sve dok ne izgubimo svijest.
Dugoročno, posljedice mogu biti pogubne za organizam. Iako prvo posumnjamo na jetru, alkohol je najgori za živčani sustav, kojeg malo po malo uništava svojim toksičnim djelovanjem. Zato alkoholičari počinju gubiti kontrolu ne samo nad svojim tijelom, nego i psihom – postaju agresivni, ne mogu kontrolirati ponašanje i nisu svjesni mogućih posljedica svojih radnji. S vremenom gube i mentalne sposobnosti zbog trajnog oštećenja mozga.
Osim živčanog sustava, kod alkoholičara je jako ugrožena i jetra, jer ona razgrađuje alkohol i kod velike konzumacije se oštećuje. Oštećenje s vremenom dovodi do ciroze jetre, a ona može dovesti i do smrti. Ali jetra nije jedini organ koji pati, tu su i bubrezi, probavni organi, koža… cijeli organizam može pokazivati neželjene posljedice velike konzumacije alkohola.
Trovanje alkoholom i alkoholna koma
Trovanje alkoholom nastaje kad u kratkom vremenu konzumiramo puno više alkohola nego što ga tijelo može razgraditi, toliko da nastupi trovanje krvi. Kod ovog se stanja prvo počnu javiti slabi simptomi poput ubrzanog pulsa i nepravilnog disanja, zatim osjećaja zbunjenosti i mučnine, a onda i povraćanja. U nekim se slučajevima javi i hipotermija, blijedilo kože, a ako je trovanje jako i nesvjestica. U većini slučajeva ovakvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Stanje se ublažava terapijom kisikom, intravenskim davanjem tekućine kako bi se spriječila dehidracija i prevencijom gušenja.
Alkoholna koma teško je zdravstveno stanje koje nastupa zbog trovanja alkoholom ili dugotrajnog pijanstva. Događa se kad koncentracija alkohola u krvi prijeđe 0,40 posto. Prije samog gubitka svijesti, počinje ispoljavati simptome poput povraćanja, boli u trbuhu, niske tjelesne temperature i plave kože ruku i nogu. Nakon toga dolazi do nesvjestice, pri kojoj se jako plitko diše i osoba počne gubiti kontrolu nad povraćanjem i mokrenjem. Na kraju osoba može gotovo posve izgubiti puls, disanje postane plitko i rijeko, koža plava, a zjenice proširene. Ovakvo stanje zahtijeva što bržu medicinsku intervenciju.
Ako osoba ne tolerira alkohol, ako ga pije na prazan želudac ili ima neka druga netipična medicinska stanja, do simptoma trovanja i kome može doći i nakon konzumacije vrlo male količine. Sve ovo govori da s alkoholom treba biti oprezan. Male količine, najbolje su, ali ih također treba uzimati pažljivo i savjesno, ne dopuštajući da nas odvedu u alkoholizam.