Šećer je možda najopasnija namirnica koju svakodnevno unosimo u organizam i to zato što ga kolektivno konzumiramo u prevelikoj mjeri. Osim slatkiša i sokova, za koje znamo da sadrže šećer, tu je još i cijeli niz namirnica u kojima se nalazi u velikim količinama, a da toga uopće nismo svjesni. Ovaj trend doveo je do toga da se šećer naziva tihim ubojicom, i to zato što cijelo društvo u ovom trenutku stremi prema pretilosti, a s time i brojnim zdravstvenim tegobama te na kraju prerane smrti. Prosječan čovjek dnevno u organizam unosi oko deset puta više šećera nego što je preporučeno. Ovo je vrlo zabrinjavajući podatak, pogotovo kad znamo što nam ova namirnica čini.
Ne možemo reći da je šećer sam po sebi štetan – on je jedan od velikih izvora energije za naše tijelo – ali ako ga zloupotrebljavamo, dovesti će do teških bolesti. Problem je što često nismo ni svjesni da je hrana koju jedemo pretrpana šećerom ili da ga uopće sadrži. Još je veći problem što istu tu hranu dajemo i djeci, koja od najranije dobi razviju ovisnost o šećeru, a posljedice njegove konzumacije počnu se odražavati na njihovom fizičkom, ali i mentalnom zdravlju.
Učinak šećera na tijelo
Kad govorimo o šećeru, mislimo najprije na saharozu, glukozu i fruktozu, ne i na složene šećere kao što su škrob, laktoza i ugljikohidrati. I ovo posljednje su šećeri s kojima ne treba pretjerivati pri konzumaciji, ali ono što posebno brine su slatki šećeri koji se stavljaju u veliki broj svakodnevnih namirnica koje nisu ni slatkiši ni zaslađivači.
Jedna od možda najalarmantnijih činjenica o ovoj vrsti šećera je da stvaraju jaku ovisnost. Ona može biti jaka kao ovisnost o heroinu – jednako djeluje na mozak i centre za zadovoljstvo, a čim se smanji njegova koncentracija u krvi, za njim počinje žudjeti i tijelo. Osjećaj da moramo pojesti nešto slatko može biti toliko jak da dovodi do nervoze, a ako nekoliko dana odlučimo izbaciti šećer iz konzumacije, osjetit ćemo apstinencijsku krizu koja se ne javlja samo kao zlovolja i žudnja za slatkim, nego i kao umor, bolovi u tijelu, osjećaj kao da smo bolesni… Zbog svog djelovanja na mozak i tijelo, šećer nas najprije čini izuzetno budnima i hiperaktivnima, da bi vrlo brzo nakon toga uzrokovao umor, depresiju, osjećaj gladi i želju da ga ponovo nadomjestimo u tijelu.
Šećer prije svega deblja, jer sva neiskorištena energija pretvara se u molekule masti i taloži se po tijelu i organima. Organ koji pri tom najviše pati je jetra. Šećer na nju može imati jednako loš učinak kao i alkohol. Druga bolest koja prijeti njegovom prevelikom konzumacijom je dijabetes tipa 2, koji može rezultirati srčanim oboljenjima i na kraju smrću.
Šećer izvlači minerale iz organizma, potrebne za njegovo dobro funkcioniranje. Prije svega, uz sebe veže kalcij i krom koji se izbacuju iz tijela mokrenjem. Za njegovu razgradnju koriste se aminokiseline i vitamin B, kojeg počne značajno manjkati u tijelu. Zbog manjka kalcija slabi i zubna caklina, stvara se karijes i ubrzava propadanje zuba.
Hrana bogata šećerima
Svi znamo da su slatkiši, slatka peciva poput krafni i kroasana i sokovi prepuni šećera jer su i sami po sebi slatki, ali ovo nije jedina hrana koju biste trebali izbjegavati ako želite smanjiti njegov dnevni unos. Šećera ima jako puno i u pekarskim proizvodima kao što su peciva, vafli, tijesta za pizzu i hamburgere, pa i bijela tjestenina, riža i kruh. Šećerima obiluju i grickalice poput čipsa i kokica za mikrovalnu pećnicu, ali i pržena brza hrana kao što su hamburgeri, hot-dogovi, meso i povrće s grilla.
Šećera u značajnoj mjeri ima i u kondimentima, kao što su kečap, majoneza i razni preljevi za salatu. Ima ih i u juhama iz vrećice, ali i proizvodima koje smatramo zdravima, kao što su smoothiji, voćni jogurti i energetske pločice.
Šećere nalazimo i u crvenom mesu, kobasicama i hrenovkama, ali i u suncokretovom ulju. U velikoj količini ima ih u gaziranim i energetskim pićima, ledenim kavama i pripravcima od kave. Sve ove namirnice trebali biste u velikoj mjeri izbjegavati ili ih konzumirati rijetko.
Kako smanjiti šećer u prehrani
Ako smatrate da jedete i previše šećera iz svih namirnica koje dnevno konzumirate, malim koracima možete postepeno učiniti velike promjene i na kraju ga posve izbaciti iz upotrebe. Ako želite izbjeći veliku apstinencijsku krizu, nemojte odmah izbaciti sve slatko, ali počnite ograničivati unos takvih namirnica. Za početak nek to budu one koje su očito pune šećera, kao što su to slatkiši, čokolade, slatki sokovi i pekarski proizvodi poput krafni, slatkih kifli, kroasana i slično.
Polagano smanjujte šećer u kavi i čaju dok se ne naviknete na manje sladak okus i na kraju ga posve izbacite. Minimalno jedite namaze i kondimente poput kečapa i salatnih prelijeva, a zamijeniti ih prirodnim umacima. Bijeli kruh, brašno, rižu i tjesteninu zamijenite nešto zdravijim integralnim varijantama ili žitaricama kao što su proso, heljda, zob i kvinoja. Izbjegavajte svu procesuiranu hranu, pogotovo onu punu kukuruznog sirupa te sve kupovne i gazirane sokove.
Šećer je postao jedan od glavnih uzročnika pretilosti i bolesti na svijetu. Globalni je problem od kojeg stradavaju mnogi i ako želite sačuvati svoje zdravlje te zdravlje svoje djece, trudite se smanjiti ga u svakodnevnoj konzumaciji. Tek nakon toga vidjet ćete kolike vam je probleme sa zdravljem stvarao a da toga niste bili ni svjesni.