Davno je prošlo vrijeme u kojem su se sve masti smatrale nezdravima. Danas sa sigurnošću znamo da nema uravnotežene prehrane bez masti, što znači da bez njih nema ni zdravlja. Ipak, postoje masnoće koje su za naš organizam zdravije, ali i one koje je najbolje izbjegavati. Tko god se imalo informirao o zdravoj prehrani, zna koliko se naglašava dobrobit nezasićenih masnih kiselina, među koje spada ona najpoznatija – omega-3 masna kiselina. A što je sa zasićenim mastima? Jesu li sve takve masti loše za zdravlje ili i njih trebamo uključiti u svakodnevnu prehranu?
Dobar balans masti koje odrasle osobe u organizam unose prehranom mora sadržavati i zasićene i nezasićene masne kiseline, s time da nezasićene treba unositi u većoj mjeri i u više obroka. Zasićene masti treba jesti samo povremeno i to po mogućnosti bez da se obrađuju na jako visokim temperaturama, jer tad postaju transmasne kiseline, koje su jako štetne za zdravlje.
Što su zasićene masti?
Zasićene masti na lošem su glasu prije svega jer je većina njih životinjskog podrijetla, te se njihovom konzumacijom povećava kolesterol u krvi. Povišeni kolesterol dovodi do raznih kardiovaskularnih bolesti, stoga se namirnice sa zasićenim mastima moraju jesti u manjoj količini te uz njih kombinirati tjelesne aktivnosti – kako bi se uneseni kolesterol i potrošio. Osim bolesti srca i krvnih žila, ove masti utječu na razvoj raznih drugih tegoba, kao što su problemi s jetrom (pogotovo masna jetra), pretilost i smanjene kognitivne funkcije.
Pretilost je danas vrlo česta tegoba u zapadnom svijetu i to upravo zbog toga što konzumiramo previše hrane bogate zasićenim i transmastima, a premalo smo tjelesno aktivni. Budući da one imaju veliku kalorijsku vrijednost, sve ono što ne potrošimo, skladišti se u masnom tkivu tijela, zbog čega se debljamo, ali i riskiramo zdravlje čitavog organizma.
Zanimljivo je da zasićene masti od nezasićenih možemo razlikovati po njegovom stanju na sobnoj temperaturi. Zasićene masti su na sobnoj temperaturi krute, na primjer – svinjska mast, maslac, kokosovo ulje… Dok su nezasićene još uvijek tekuće, poput maslinovog ulja.
Namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama
Hrana koja sadrži zasićene masne kiseline najčešće je ona životinjskog podrijetla. To je meso, životinjska mast, mliječni proizvodi kao što su sir, vrhnje, mlijeko, jogurt i jaja. Ipak, ne sadrže samo životinjski proizvodi ove masti, nalazimo ih i u nekim biljnim, kao što su kokosovo i palmino ulje. Ove namirnice treba jesti u umjerenim količinama, ali nije ih dobro posve izbjegavati – osim ako ne odgovaraju vašem organizmu i pogoršavaju vam zdravlje.
Ono što treba izbjegavati su transmasne kiseline, koje nastaju zagrijavanjem zasićenih masnih kiselina na temperaturama višim od 200 °C, čime im se mijenja struktura. One su posebno nezdrave jer značajno podižu razinu kolesterola u krvi, što izaziva cijeli niz zdravstvenih problema.
Namirnice koje sadrže transmasne kiseline su margarin, pekarski proizvodi, slatki proizvodi poput kolača spremljenih tradicionalnim načinima, keksi, dvopek, razna tijesta, sve slatke i slane grickalice i čokolada.
Iako ove namirnice ne treba posve izbaciti iz prehrane, iz zdravstvenih razloga treba ograničiti njihovu konzumaciju. Tako one neće raditi protiv, već za naš organizam.