Stare poslovice s razlogom se tako dugo pamte, prvenstveno jer u njima ima mnogo istine. To je slučaj i s poslovicom „Po jutru se dan poznaje“. Početak dana može uvelike odrediti i njegov ostatak, pa dobre jutarnje navike čine dan boljim i produktivnijim.
U stresu modernog života, mnogi od nas samo projure kroz jutro sa šalicom kave u rukama, odmah se bacajući na radne zadatke. Rezultat je skora iscrpljenost koja nas prati do kraja dana, a koje se pokušavamo riješiti s još jednom šalicom kave. Ovakva navika neminovno će ostaviti loše posljedice na naše zdravlje. Znamo da je jednom narušeno zdravlje teško ponovo dovesti u red, jer nije uzalud poznata i još jedna poslovica – „Bolje spriječiti nego liječiti“.
A kako bismo bolest spriječili i pri tome izvukli najbolje od svoga tijela i uma, najbolje je s dobrim navikama početi rano, i to – rano ujutro!
Evo nekoliko dobrih jutarnjih navika koje će sačuvati vaše zdravlje:
Probudite se nešto ranije
Kako biste ujutro imali dovoljno vremena obaviti sve što ste zamislili, najbolje je dan započeti nešto ranije. Ne samo da ćete time imati više vremena za sve jutarnje rituale, nego ćete na minimum svesti i stres. Dok se spremate za radni dan u miru, možete razmisliti o svim obavezama koje vas čekaju ili jednostavno opustiti misli. Mirno jutro psihički će vas pripremiti za dnevne obaveze kojima ćete pristupiti bistrije glave i mirnija tijela. Ranijim ustrajanjem učinit ćete sve što treba, ali bez puno živciranja.
Protezanje prije ustajanja
Ako vam budilica zazvoni dovoljno rano, imate vremena ostati u krevetu koju minutu duže i prije ustajanja dobro se protegnuti. Ovo je radnja koju često zaboravimo, a trebala bi biti instinktivna. Sjetite se mačke, na primjer, koja se nakon dugog ležanja uvijek najprije dobro protegne i tako razbudi mišiće. Ista stvar potrebna je i nama. Rastezanjem se razgibamo, udahnemo nešto više kisika, potjeramo krv kroz tijelo i odmah nam je lakše ustati i krenuti s danom.
Voda natašte
Sigurno ste već čuli za odličnu naviku pijenja vode natašte. Stručnjaci preporučuju čak nekoliko čaša kako bi vam se tijelo dovoljno hidratiziralo nakon noćnog znojenja, ali, ako vam je to previše, dovoljna će biti i bar jedna čaša. Mlaka voda vrlo će brzo potaknuti vašu probavu, a dugoročno će imati povoljan učinak i na vaš ten, kožu, imunitet i cijeli organizam.
U vodu se također preporučuje staviti limunov sok, koji će vam uz sve navedene beneficije dati i dobru dozu vitamina za ostatak dana.
Jednom kada se naviknete piti vodu natašte, postat će vam nezamislivo ne popiti je nakon ustajanja. Ali svakako operite zubeprije vaše ranojutarnje čaše vode kako ne biste u tijelo unijeli bakterije koje su vam se tijekom noći nakupile u ustima.
Tjelovježba
Idealno bi bilo kada biste svako jutro mogli odvojiti vrijeme za tjelovježbu. To ne mora biti jednosatno trčanje oko kvarta, jer čak će i petnaest minuta joge ili neke druge jednostavne tjelovježbe dovoljno pripremiti vaše tijelo za dan, a bez da ste se maknuli iz dnevnog boravka. U samo tjedan dana jutarnjeg vježbanja primijetit ćete značajnu razliku u tijelu. Nakon ciljanog razgibavanja vaši će mišići i zglobovi lakše podnijeti dnevne aktivnosti, a pogotovo „neaktivnosti“ s kojima ste suočeni ako radite uredski posao i ne stignete se kretati.
Tuširanje
Nakon buđenja, a pogotovo tjelovježbe, tuširanje je osvježenje bez kojeg dan ne bi smio početi. I tuširanje će razbuditi vaše tijelo, očistiti ga od noćnog znojenja, te vam podići raspoloženje. Ima li boljeg osjećaja nego krenuti u dan svjež i mirišljav?
Doručak
Mnogi preskaču jutarnji doručak i to uglavnom iz dva razloga. Prvi je što često nemaju vremena doručkovati prije izlaska iz kuće, a drugi je jer nisu navikli jesti ujutro. Srećom, oba problema imaju rješenje. Ranijim ustajanjem i boljom organizacijom možete riješiti problem nedostatka vremena, a postepenim uvođenjem doručka steći ćete naviku jedenja ujutro.
Ako vam želudac ujutro odbija hranu, počnite ga navikavati s običnom kriškom tosta i maslaca. Voće je također dobar jutarnji obrok, jer ne samo da će vam bolje sjesti na želudac, nego ćete tijelu odmah u početku dana dati bombu vitamina potrebnih za normalno funkcioniranje. Voće će vam otvoriti apetit, pa ćete vrlo brzo poželjeti konkretniju hranu (odaberite zdravu prehranu).
Idealan doručak su pahuljice od cjelovitih žitarica, pomiješane s jogurtom i voćem ili kruh od punog zrna s mliječnim namazima. Ako ujutro unesete dovoljno ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća u organizam, ne samo da ćete imati više energije za obavljanje jutarnjih poslova, nego ćete i kasnije biti manje gladni.
Ujutro možete bez straha jesti visokokalorične namirnice, bogate ugljikohidratima i masnoćama, jer ćete sve te kalorije do kraja dana i potrošiti. Dobre masnoće, poput onih iz pravog maslaca ili kokosovog ulja čak se preporučuju u jutarnjem obroku, jer odlično djeluju na mozak.
Doručak će vas učiniti spremnim za dan, ali i za šalicu kave, jer ona se nikako ne preporučuje piti natašte. Ako kavu pijete natašte radi probave, spomenuta topla voda učinit će trik, a ako to činite radi razbuđivanja, jednaki učinak na vaše tijelo imat će jedna jabuka. Prirodni šećeri u jabuci razbuđuju tijelo poput kofeina, a njena vlakna utječu na bolju probavu.
Kava ili čaj kao međuobrok
Pokušajte izbjegavati kavu rano ujutro, a pogotovo natašte. Ako baš ne možete bez kave, popijte je kada osjetite prvu glad nakon doručka. Ona će tako imati višestruki učinak – dodatno će vas zasititi, pogotovo ako je pijete s nekakvim zaslađivačem, a kofein iz kave dati će vam dodatnu energiju kada vam se ona iz doručka potroši.
Ipak preporučujemo da između obroka umjesto kave popijete šalicu čaja. Čaj od kadulje također ima stimulativni učinak, a za razliku od kave i još niz pogodnosti. Kadulja je izvrstan antioksidans, djeluje protuupalno i regulira šećer u krvi, zbog čega je odlična za dijabetičare, ali i za prevenciju i borbu protiv dijabetesa.
Ove male promjene u jutarnjim navikama učinit će vaš život boljim, a time i svakodnevicu ugodnijom. Uvedite ih već danas i ustrajte dok vam ne postanu normalan dio svakodnevice. Tek onda ćete uvidjeti koliko vam je prijašnji način života škodio i kako je zdravlje doista najvažnije što imate.