Kako dugotrajno sjedenje utječe na zdravlje

Sjedalački način života u današnje je vrijeme učestali način življenja. Ne samo da veliki broj ljudi provede najmanje 9 sati dnevno u uredu, radeći za stolom i računalom, nego i na posao najčešće idemo autom, a slobodno vrijeme provodimo na kavi ili izležavajući se pred televizijom. Nekretanje, kao što znamo, može dovesti do velikih zdravstvenih problema. Sjedenje ne samo da je oblik nekretanja, nego i samo po sebi može uzrokovati dodatne probleme u mišićima, kralježnici, debelom crijevu i krvnim žilama.

Problem modernog doba je da čak i djeca počinju patiti od posljedica predugog, učestalog sjedenja. Njihova tijela još su u razvoju i veliki je problem što se razvijaju prilagođavajući se sjedenju kao primarnoj tjelesnoj poziciji. Ipak, mlada tijela lako su prilagodljiva, pa posljedice sjedenja ne osjećaju tako intenzivno kao odrasli.

Prvi simptomi koji se javljaju kod dugog sjedenja su ukočenost, pogrbljenost i ponekad bolovi u mišićima i zglobovima, dok dugoročne posljedice mogu biti puno gore. Kakvu štetu predugo sjedenje čini našem tijelu jednako je važno znati kao i kako tu štetu umanjiti.

Posljedice kroničnog sjedenja

Vjerojatno primjećujete da vam se nakon predugog sjedenja počinje javljati bol u cijelom tijelu. Najprije je to neugodna ukočenost u vratu i ramenima, vjerojatno zbog pogrbljene pozicije u kojoj sjedite. Veći problem je to što su ukočeni leđa i vrat slabije prokrvljeni, pa dovode manje krvi u mozak, zbog čega možemo početi osjećati pad koncentracije, umor i općenito slabljenje moždanih funkcija. Sjedenje prijeti i srcu, jer tijelo u mirovanju općenito sagorijeva manje masnih kiselina, koje se talože u krvnim žilama i potencijalna su opasnost za srčani udar.

Bol kukova također je učestala nakon dugog sjedenja, ali sama bol tek je prvi simptom, koji se može pretvoriti u smanjeni opseg gibljivosti kukova, što dovodi do njihovih lakših lomova.

Osim krhkih kukova, posljedica dugog sjedenja mogu biti i slabe kosti u ostatku tijela. Smanjena fizička aktivnost dovodi do osteoporoze jer se neaktivnošću smanjuje opseg kostiju u nogama. Ali kosti nisu jedine koje stradaju, tu su naravno i mišići. Noge prve počnu boljeti kod dugog sjedenja jer se u njima smanjuje cirkulacija te se počinje nakupljati tekućina, što dovodi do proširenih vena, nastanka krvnih ugrušaka u krvnim žilama i oteknutih gležnjeva. Situacija postaje još gora ako dugo sjedimo prekriženih nogu, jer tada potpuno prekidamo cirkulaciju i noge nam učestalo trnu.

Zbog nepravilnog položaja sjedenja ljudi često imaju velikih problema s kralježnicom. Mišići koji drže kralježnicu slabe pri dugom sjedenju i onda više nemaju snage držati je, stoga se počinjemo kriviti u leđima. Zbog toga nam prijeti i opasnost od iskakanja ili oštećenja diska, što dovodi do velikih bolova.

Druga skupina mišića koja je ugrožena predugim sjedenjem su trbušni i leđni mišići. Oni se neaktivnošću opuštaju, što osim bolova, djeluje na usporavanje probave. Neredovita probava dovodi do raka debelog crijeva, koji je, uz rak dojke i maternice, najopasnija posljedica sjedalačkog načina života. Tijelo je tada podložnije razvoju bolesti raka jer nekretanjem stvaramo veće količine inzulina, zbog čega se u krv propušta previše šećera. Istovremeno tijelo stvara manje antioksidansa koji se bore protiv uzročnika raka.

Prevencija nastanka bolesti uzrokovanih sjedalačkim načinom života

Jedini način kako spriječiti razvoj bolesti uzrokovanih sjedenjem je – kretanje. Ipak, tijelu nije dovoljna tjelovježba jednom dnevno, čak i ako je to ona intenzivna, poput jednosatnog trčanja, aerobika, fitnesa ili nekog drugog aktivnog treninga. Ono što tijelu doista treba je kretanje kroz cijeli dan.

Čak ako je vaš posao vezan za stol, ono što možete činiti su česte pauze koje ćete iskoristiti za kretanje. Učinit će vam dobro čak i ako su te pauze kratke. Ustanite se iz sjedalice barem svakih sat vremena i kratko prošećite. U pauzi za ručak hodajte malo duže. Ako ste kod kuće, svako toliko napravite par vježbica. U oba slučaja, redovito se protegnite – a u to uključite i ruke i noge i leđa.

Vježbe istezanja nakon posla također će vam goditi, pogotovo ako su to vježbe za leđa, noge i vrat. Radite jogu ili pilates, jer te vježbe posebno se koncentriraju na istezanje i jačanje mišića. Potrudite se da vam mišići i zglobovi ostanu aktivni kroz cijeli dan, pa čak ako su ti pokreti mali.

Obratite pozornost na svoje tijelo i dok sjedite. Leđa držite ispravnima, a noge neka vam stoje pod kutem od 90 stupnjeva. Ekran podesite da vam bude u ravnini s očima kako ne biste krivili leđa i vrat. Bilo bi odlično kada biste povremeno sjedili na pilates lopti dok ste za računalom, jer ona zahtjeva stalnu aktivnost mišića za održavanje stabilnosti.  Stručnjaci preporučuju da nabavite visoki stol ili da ponekad radite na kuhinjskom šanku kako biste dio vremena radili stojeći. Stajanje također zahtjeva rad mišića i potiče bolju cirkulaciju.

Sjedalački način života možemo učiniti zdravijim. Ne mora biti naša smrtna presuda, dokle god se služimo malim trikovima kojima ćemo pomoći kostima, mišićima i zglobovima da ostanu u formi.