Vrijeme je pandemije koronavirusa i mnogi opravdano strahuju za svoje zdravlje. Ono što je kod ovog virusa zastrašujuće je što još uvijek nema cjepiva za prevenciju bolesti, a budući da za virus nema ni lijeka, preostaje samo liječiti simptome i nastojati spriječiti samu zarazu. Nikakva prevencija ne može zajamčiti da se nećete razboljeti, ali svakako može značajno povećati mogućnosti da se to ne dogodi. Ako ipak dođete u kontakt sa samim virusom i unesete ga u tijelo, ono što vam može pomoći da se s infekcijom brže i bezbolnije izborite je jak imunitet.
Koronavirus nije životna prijetnja zdravim ljudima. Od ozbiljno ugroženih, rizičnih skupina, puno je više onih kojima ovaj virus ne može naštetiti ništa više od obične gripe. Prava prijetnja je ljudima s kroničnim bolestima, pogotovo onim respiratornima, baš kao i ljudima općenito slabog imuniteta , što uključuje i sve starije od 70 godina. Ali svatko može ojačati svoj imunitet zdravim navikama – prije svega prehranom, a onda i tjelovježbom, optimalnom dozom sna i smanjenjem stresa. Tako će tijelo i u slučaju zaraze biti spremno za lakše se s njom zboriti.

Prehranom do jačeg imuniteta
Na prvoj crti protiv oboljenja uvijek je zdrava prehrana. Tijelu najviše odgovara svježe voće i povrće i hrana sa što manje aditiva, konzervansa, šećera i masti životinjskog podrijetla. Posebno na imunitet utječe ona bogata vitaminom C, kao što je limun, naranča, grejp, crvena paprika, kiselo zelje i slično. Važno je opskrbiti tijelo i magnezijem, kojeg pronalazimo u mlijeku, lisnatom zelenom povrću, bananama, kakau, marelicama i cjelovitim žitaricama. Jedite i hranu bogatu željezom, kojeg imamo u zelenom povrću, cikli, grahu i sušenom voću te vitaminom E, kojim su bogati orašasti plodovi, cjelovite žitarice i biljna ulja.
Jedite i dosta jogurta, jer ono je puno dobrih bakterija koje će očuvati crijevnu floru, te namirnice koje imaju antibakterijski i antivirusni učinak, kao što su češnjak, med, propolis i matična mliječ.
Svakako izbjegavajte jesti previše crvenoga mesa i mesnih prerađevina, jer oni smanjuju imunitet. Jednako loše na zdravlje djeluje slatka i masna hrana. Izbjegavajte i gazirana pića, alkohol i previše kave te poroke poput pušenja.
Tjelovježba i san
Drugi dio dobroga zdravlja i jakog imuniteta je fizička aktivnost. Svakodnevno kretanje i barem lagana tjelovježba učinit će mnogo za vaš organizam. Tjelovježba ubrzava rad srca i tok krvi u žilama, opskrbljuje pluća i mozak kisikom zbog čega se luči više dobrih hormona što povoljno utječe na zdravlje. Tjelovježba će dovesti i do boljeg sna, a san je itekako važan za održavanje jakog imuniteta i zdravlja općenito.
Spavajte najmanje osam sati dnevno, a dobar san osigurat ćete si boravkom na svježem zraku i suncu. Iako bi u vrijeme pandemije trebalo ograničiti boravak vani, to se odnosi samo na mjesta gdje ima puno ljudi. Ako imate prilike provoditi vrijeme u svome vrtu ili voćnjaku, u šumi ili općenito prirodi koja vam je blizu doma, a gdje nema puno posjetitelja, svakako to činite.
Prirodni preparati koji podižu imunitet
Imunitet možete ojačati i redovitom konzumacijom prirodnih preparata koji sadrže tvari zdrave za organizam, bilo da imaju prirodna antivirusna i antibakterijska svojstva ili jačaju sam imunitet poput vitamina, minerala i zdravih proteina. Ovo se posebno preporučuje ljudima koji ne mogu doći do dovoljno zdravih tvari preko prirodnih, svježih namirnica.
Za ovu namjenu dobro je uzimati dodatke prehrani na bazi češnjaka, aloe vere i one s pojačanim vitaminom C, beta-glukanom, cinkom i omega-3 masnim kiselinama. Odlični su i oni koji sadrže kurkumu, đumbir, ružmarin, peršin i bosiljak. Konzumirajte i pčelinje proizvode, poput meda, propolisa i matične mliječi koji imaju snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje.
Dobro je koristiti i eterična ulja s takvim djelovanjem, primjerice u parnim kupeljima ili razrijeđene ih mazati na tijelo. Jaka antibakterijska i antivirusna svojstva imaju eterična ulja od smilja i kadulje. Potrebno ih je prije primjene ublažiti nekim baznim uljem, poput maslinovog ili kokosovog, pa nanositi na tijelo ili ih same ukapati u parnu kupelj, pa njima ili osvježavati prostor ili se inhalirati. Umjesto eteričnog ulja, možete koristiti i hidrolate od smilja ili kadulje. Hidrolati su nešto blaži, iako i sami imaju jako terapeutsko djelovanje, pa ih možete stavljati direktno na kožu.
U sezoni gripa, pogotovo za vrijeme pandemije, moramo odgovorno učiniti sve što možemo da spriječimo zarazu, a pogotovo njeno širenje na naše bližnje i ljude s kojima dolazimo u kontakt. Uz to, moramo učiniti sve da ojačamo organizam dovoljno za slučaj da od virusa i obolimo. Učinite to na najbolji mogući način – prirodnim putevima, odnosno zdravom prehranom, ljekovitim preparatima i umjerenom fizičkom aktivnosti.