Koliko nam je sna zapravo potrebno?

Dugo se vjerovalo da je odraslom čovjeku potrebno osam sati sna svakoga dana kako bi normalno funkcionirao i sačuvao zdravlje. Tih obaveznih osam sati sna stručnjaci su najprije zamijenili sa sedam do deset sati, a danas kažu kako je svaki čovjek različit i da mnogo faktora utječe na količinu sna koja nam je potrebna. Među njima su spol, dob, količina dnevnih aktivnosti i fiziologija svakog čovjeka posebno.

Koliko sna nam je potrebno, kao što smo rekli, ovisi o mnogim kategorijama. Prva je dob čovjeka. Najviše sna potrebno je bebama i djeci. Njihovo tijelo tek se razvija i raste, pa im je zbog toga potrebno i više odmora. Najviše trebaju spavati bebe. One najmlađe, do tri mjeseca starosti, trebaju  od 14 do 17 sati sna dnevno. Bebe do 11 mjeseci trebale bi spavati od 12 do 15 sati,  a djeca do dvije godine od 12 do 14. Djeca vrtićke dobi trebala bi spavati do 13 sati na dan, a školarci do puberteta od 9 do 11.

Tinejdžerima još uvijek treba više sna nego odraslim osobama i to 8 do 10 sati. Njihovo tijelo još uvijek je u razvoju, pa im treba više energije, a time i više sna. Studentima, također treba do 9 sati sna, zbog zahtjevnijih umnih aktivnosti zbog kojih im treba i više odmora.

Odraslim osobama, onima od 26 godine života pa sve do 65, preporučuje se 7 ili 8 sati sna, dok starijima od 65 treba i manje, oko 6 i pol do 7 sati. Ipak, i ove brojke uzimaju se uvjetno, jer kao što smo rekli, svaka osoba je različita i ne treba svima jednako sna.

Zanimljivo je da ženama uglavnom treba oko sat vremena duže spavanja, nego muškarcima. Stručnjaci kažu da je to uglavnom zbog njihove izrazite sposobnosti multitaskinga – obavljanja više zadataka odjednom, što dodatno aktivira, a time i umara mozak. Žene kroz dan uglavnom obavljaju više različitih vrsta zadataka nego muškarci (jer se često brinu i za posao i za kuću, djecu, kuhanje, osmišljavanje aktivnosti…) što zahtjeva bolju koncentraciju, sposobnost organizacije i ostale vještine koje opterećuju mozak, ali i tijelo. A sve to nadoknađuju dodatnim satom sna.

Veliku ulogu u tome koliko nam je sna potrebno igra i brzina kojom osoba prolazi kroz cikluse spavanja (jedan ciklus spavanja čini lagani san, dublji san, dvije faze dubokog sna i REM-faza, a svaku odlikuju različiti moždani valovi). Što nam duže vremena treba da prođemo jedan ciklus, to nam je više sna potrebno. Ciklus spavanja u prosjeku traje 90 minuta, stoga se za prosječnu idealnu duljinu spavanja uzima 7 i pol sati (pet ciklusa) plus vrijeme koje nam je potrebno da zaspemo (oko 15 minuta do pola sata) i zato se 8 sati sna dugo navodilo kao idealno. Ali, kao što smo rekli, samo u prosjeku.

Ono što stručnjaci napominju da je važno kako bi se ujutro osjećali odmorni je svakako završiti ciklus spavanja koji smo započeli i probuditi se kada je on gotov. Tako je, na primjer, puno bolje spavati 6 sati, što je četiri završena ciklusa, nego 8 i pol sati, jer to znači da smo se probudili na pola šestog ciklusa.

Također, na količinu potrebnog sna ovisi i kakav ste tip osobe. Pa je tako osobama koje se lako bude, bez obzira kad su legli i općenito imaju lagani san, potrebno sedam sati sna. Osobe koje se lako bude, ali kroz dan vidljivo gube energiju i rano se osjećaju umornima, treba 7 i pol sati sna, isto kao i osobama koje mogu dugo ostati budne, a ujutro se teško ustaju. Osobama koje se prilagođavaju godišnjem dobu, pa se s izlaskom sunca bude, a sa zalaskom osjećaju potrebu za spavanjem, stoga se ljeti bude ranije i kasnije liježu, a zimi se kasnije bude i ranije liježu, treba i do 9 sati sna zimi, ali ljeti samo 7.

U san koji nam je potreban svakog dana ulazi i popodnevno spavanje. Ako preko dana odspavamo dulje od sat vremena, toliko vremena će nam manje trebati noću – naravno, pod pretpostavkom da nismo dugotrajno iscrpljeni i da tako spavamo svaki dan. Ipak, stručnjaci preporučuju spavanje preko dana od samo 15-ak minuta, najviše pola sata. Kratki odmor puno nas bolje osvježi nego višesatno popodnevno spavanje. Spavanje od sat vremena ili dva sata može imati suprotan učinak jer izaziva osjećaj mamurluka, dezorijentiranosti i još većeg umora, dok je kraći san više okrepljujuć. Dugo spavanje preko dana može utjecati na nesanicu tijekom noći, stoga se baš i ne preporučuje.

Ali na kraju, svaka osoba mora odrediti što joj najviše odgovara. Ono što je važno je uspostaviti dobar ritam spavanja i ostaviti dovoljno vremena za san kako bismo se ujutro budili po unutarnjem satu, a ne nužno budilicom, jer unutarnji sat budi nas kad smo dovoljno odmorni. Ako vam treba više sna, liježite ranije, kako biste se do jutra dovoljno naspavali. Svakako se potrudite lijegati svaku večer u isto vrijeme, jer će to poboljšati utonuće u san i kvalitetu vašeg spavanja. Trudite se zaspati prije ponoći, jer će vam i san tada biti bolji i imat ćete dovoljno vremena za naspavati se do jutra.