Koronavirus termin je kojima se opća populacija koristi kada govori o tipu virusa korona čiji je službeni naziv COVID-19. Ovo nije prvi put da se bolest ovoga tipa proširila populacijom. Početkom 2000-ih, izbila je slična, iako nešto manje rasprostranjena epidemija koronavirusa SARS (teškog, akutnog respiratornog sindroma) čiji su simptomi bili slični onima COVID-19 virusa; 2012. godine na Bliskom istoku izbila je epidemija MERS-COV virusa, što znači COVID-19 nije ni prvi ni jedini korona virus koji napada čovjeka, niti je jedini koji je izazvao epidemiju. Kao i prošla dva tipa koronavirusa i ovaj je mutirani tip koji je na čovjeka prešao sa životinje (SARS se na čovjeka prenio putem mačke cibetke, a MERS-COV putem deve).
Iako smo u samo posljednjih 20 godina preživjeli dvije slične epidemije, to ne znači da ovu moramo shvaćati olako. Smrtnost ove bolesti za sad nije velika, iako je viša od smrtnosti obične gripe, može izazvati značajne zdravstvene probleme. Zdravi ljudi mogu je preboljeti kao i bilo koju drugu gripu, ali zato može stvoriti veliki problem ugroženim skupinama – starijim ljudima, ljudima s kroničnim respiratornim bolestima i ljudima slabijeg imuniteta. Upravo zbog toga, cijelo se društvo mora potruditi da se pandemija suzbije. Samo zato što većina populacije može preboljeti infekciju, ne znači daje u redu ostaviti ugrožene pojedince na cjedilu.
I upravo zato su mjere za suzbijanje epidemije – sada već proglašene i pandemijom, što znači da se bolest i službeno proširila po cijelom svijetu – opravdane. Mjere opreza ipak ne bi smjele značiti i paniku. Ono što one znače jest odgovornost: odgovornost svakog člana društva da brine o svojoj higijeni, higijeni okoline, da spriječi širenje virusa ako je i sam obolio te da – ništa manje važno – racionalnim ponašanjem ne širi paniku, a neodgovornom kupovinom i stvaranjem nepotrebno velikih zaliha, dovodi do nestašice proizvoda potrebnih svim ljudima.
Mjere opreza
U Hrvatskoj u trenutku pisanja ovog teksta, još uvijek nema zabilježenih slučajeva zaraženih koji su se virusom zarazili a da ili sami nisu bili u zemljama s većim brojem zaraženih ili da nisu bliski s ljudima koji su došli iz takvih zemalja. To znači da virus još uvijek nije drastično proširen. Virus se širi kapljično, odnosno prijenosom tjelesnih tekućina s čovjeka na čovjeka. Zaraziti se možete i ako ste dotaknuli zaraženu površinu, ali samo ako nakon toga virus unesete u organizam.
To znači da se nećete zaraziti ako samo dirate zaraženu površinu, već ako prste kasnije stavljate u usta, nos ili oči, ako dirate hranu koju ćete konzumirati i slično. Kako bi spriječili da se to dogodi, vrlo je važno paziti na osobnu higijenu. Prije svega, dok ste vani, među ljudima i u kontaktu sa stvarima koje je dotaknulo mnogo ljudi, suzdržite se od diranja lica, pogotovo usta, očiju i nosa. Prije bilo kakvog konzumiranja hrane ili pića, perite ruke i svakako ih operite nakon dolaska kući.
Ruke je najbolje prati toplom vodom i tvrdim sapunom, s obzirom na to da su napravljeni od lužina koje su vrlo učinkovite u ubijanju mikroorganizama. Kada nemate pristup vodi, dobro je koristiti gelove na bazi alkohola za suho pranje ruku.
Izbjegavajte nepotrebne kontakte s drugim ljudima i to ne samo da bi zaštitile sebe, nego i druge. Ako imate jak imunitet, možete biti nosioc virusa koji osjeća blage ili nikakve simptome, pa ga nesvjesno prenijeti na nekoga kome može ozbiljno ugroziti zdravlje. Stoga svakako kašljite i kišite u maramicu ili lakat te tako spriječite rasprostranjivanje sline, čak i ako niste zaraženi.
U slučaju da sumnjate na zarazu, zatvaranje u kućnu karantenu najodgovornija je stvar koju možete napraviti. Čak i ako se osjećate dovoljno dobro za odlazak na posao ili izlazak iz kuće, nemojte to činiti. Ponavljamo, ako se vi osjećate zdravo, ne znači da nećete prenijeti virus nekome sa slabijim imunitetom. Ako vas simptomi počnu zabrinjavati, primjerice imate visoku temperaturu, probleme s disanjem i jak, suhi kašalj, svakako se obratite liječniku, ali to najprije obavite telefonski. Liječnik ili hitna služba uputit će vas na daljnje postupke, bez da pri tome ugrozite okolinu.
Simptomi COVID-19 virusa
Jačina simptoma ove bolesti varira s obzirom na starost oboljelog i njegova zdravstvenog stanja, odnosno jačine imuniteta. Ljudi jakog imuniteta ne moraju ni osjetiti značajne simptome, osim povećanog umora, povremene malaksalosti i malo povišene temperature. Ipak, učestaliji su simptomi klasične gripe – povišena temperatura, bol u mišićima i malaksalost. Ono po čemu se COVID-19 razlikuje od obične gripe je što brže i jače napada respiratorni sustav, zato je česti simptom i suhi kašalj. Ljudi slabijeg imuniteta i oni s kroničnim respiratornim oboljenjima, mogu osjetiti i dispneju, odnosno kratkoću i gubitak daha te osjećaj da ne mogu udahnuti (tzv. osjećaj utapljanja).
Uznapredovala bolest kod starijih ljudi i ljudi s kroničnim plućnim bolestima, može dovesti i do ozbiljnijih oboljenja dišnih puteva, kao što je upala pluća. U slučaju da osjetite simptome povezane s otežalim disanjem i visokom temperaturom koju je teško spustiti, svakako se javite svome liječniku.
Kako ojačati organizam?
Budući da je COVID-19 virusna bolest za koju još nema cjepiva, nema načina da se zaraza zasigurno spriječi ili liječi. Ipak, jačanjem imuniteta možete postići da se tijelo lakše izbori s bolesti ako dođe u kontakt s virusom i inficira se. Imunitet se podiže zdravom prehranom, prije svega unosom vitamina C, kojeg najviše ima u namirnicama poput crvene paprike, limuna, naranče, kiselog zelja i slično.
Jedite i one namirnice koje prirodno imaju antibakterijsko i antivirusno djelovanje, kao što su češnjak, med, aloe vera, kurkuma i slično. Tijekom sezone gripe, smanjite konzumaciju slatkiša i općenito slatke hrane, ali i napitaka poput kave, gaziranog pića, energetskih napitaka i alkohola, jer oni slabe organizam. Smanjite i poroke poput pušenja. Pijte dovoljno vode i jedite namirnica s njenim velikim postotkom, pogotovo u obliku svježeg voća i povrća. Uz sve ovo, nemojte zanemariti ni redovitu tjelovježbu, pogotovo u prirodi i svježem zraku te si osigurajte redoviti, neometani san. Držite se i podalje od stresa, jer i on ozbiljno narušava zdravlje.
Korona virus nije prijetnja čovječanstvu, ali to ne znači da se ne treba pripremiti i po mogućnosti izbjeći zarazu. Budite odgovorni prema sebi i drugima te tako spriječite najgore posljedice ove pandemije.
