Kratkovidnost ili miopija sve je češći problem što se javlja kod šire populacije, a pogotovo u zapadnim Europskim zemljama, SAD-u i zemljama istočne Azije. Istraživanja su pokazala da je kratkovidna gotovo polovica populacije u SAD-u te njih gotovo 80% u istočnoj Aziji. Kratkovidnost se javlja kod 95% ljudi mlađih od 40 godina, a dalekovidnost, za usporedbu, kod samo 5%. To je očiti znak da je posljedica vanjskog utjecaja, odnosno načina života. Iako se dugo mislilo da je uzrok ovoj tegobi isključivo naprezanje očiju prilikom čitanja, pisanja, gledanja televizije i sličnih aktivnosti koje zahtijevaju usredotočenost na objekte u blizini, novija istraživanja pokazuju da razvoj kratkovidnosti uvelike ima veze s provođenjem previše vremena u zatvorenom.
Moderan način života uvelike utječe na ovu tegobu ne samo zato što ljudi još od djetinjstva puno vremena provode gledajući u ekrane, što napreže oči i dovodi do razvoja dioptrije, nego previše gledaju „na blizu“ općenito, upravo zato što ne provode dovoljno vremena na otvorenom prostoru. Faktor je i nedovoljna izloženost suncu, jer se uskraćuje pristup vitaminu D i izlučivanje dopamina.
Uzroci kratkovidnosti
Kratkovidnost je tegoba pri kojoj osoba bez dioptrijskih pomagala jasno vidi bliske objekte, dok su joj oni daleki zamućeni. Nastaje izduživanjem očne jabučice ili prevelikom izbočenošću rožnice. To dovodi do toga da svjetlosne zrake koje ulaze u oko ne padaju na mrežnicu, nego ispred nje, zbog čega slika izgleda mutno.
Postoje više vrsta kratkovidnosti, a mogu se dijeliti prema uzroku, kliničkoj slici, stupnju i dobi u kojoj se prvi put javila kod oboljelog. Uzroci mogu biti razni, ali kao što smo naveli, najčešće je to naprezanje očiju kod gledanja u računalo, televiziju, knjige i ostale aktivnosti koje traže fokusiranost na blizu. Tu je i premalo vremena provedenog na otvorenom, pa oči nemaju priliku gledati „u daljinu“ i odmoriti se od naprezanja. Deficit vitamina D i dopamina još su jedni od čestih uzroka, opet povezani s vremenom provedenim na otvorenom, odnosno na suncu.
Veliki rizični faktor je i naslijeđe, odnosno genetika – ako roditelji imaju problema s kratkovidnošću, velika je mogućnost da će problem razviti i djeca. Naravno, osim nasljeđa, utjecajan je i faktor odgoja – ako roditelj malo vremena provodi vani, a mnogo za kompjuterom ili knjigom, velika je vjerojatnost da će se tako ponašati i dijete.
Kratkovidnost se može javiti i kao simptom, pogotovo dijabetesa ili nekih bolesti oka i očnih mišića. Kod nekih se ljudi javlja samo u određenim prilikama – na primjer noću ili kod smanjenog izvora svjetla, u đačkom dobu, kad se puno vremena provodi za knjigom ili za vrijeme dugotrajnog rada koji zahtjeva gledanje na blizinu.
Simptomi kratkovidnosti
Glavni simptom kratkovidnosti je nemogućnost izoštravanja slike dok se gleda u daljinu. Ipak, u počecima ove tegobe, teško je odmah razlučiti radi li se baš o miopiji ili samo zamoru oka. Problem se prepoznaje postepeno. Najprije se očituje kao tek nejasna slika kod gledanja televizije, potreba da se škilji dok se gleda u daljinu, približavanje mobitela, knjige ili bilo čega drugoga što se gleda iz blizine. Nakon nekog vremena mogu se početi javljati glavobolje od naprezanja, a sve se pogoršava noću ili kod slabog osvjetljenja.
Ubrzo postaje jasno da je vid na daljinu postao mutan. Tek pregled kod optičara i oftalmologa može ustvrditi radi li se doista o dioptriji i do kojeg je stupnja ona došla. Kratkovidnost može biti niska, srednja ili visoka, a broj koji određuje njenu jačinu ima predznak minus. Kratkovidnost do -2 ne zahtijeva uvijek nošenje naočala ili leća, osim primjerice, kod vožnje ili drugih aktivnosti koje traže fokusiranje na daljinu. Slaba kratkovidnost je ona do -3 stupnja dioptrije i ona još ne utječe previše na svakodnevni život. Srednje visoka dioptrija je ona do -6 i ona traži svakodnevno i cjelodnevno nošenje pomagala. Visoka dioptrija je ona preko -6 i može stvarati probleme i prilikom nošenja pomagala.
Srednje visoka i visoka dioptrija često sa sobom nose i druge probleme oka, kao što su sidrom pigmentne disperzije, ablacija mrežnice i glaukom otvorenog kuta.
Liječenje kratkovidnosti
Kratkovidnost se ne može liječiti, osim laserskim uklanjam dioptrije. Ona se najčešće samo ispravlja pomagalima kao što su naočale za vid i kontaktne leće. Kod djece, a pogotovo za vrijeme puberteta, kratkovidnost se često s vremenom pogoršava. Zato je potrebno redovito ih voditi na preglede kako bi im se prilagodila pomagala. Nakon puberteta, u većini slučajeva tegoba stagnira, tek s ponekim pogoršanjem ili poboljšanjem (budući da starenjem oko često postaje dalekovidno, u nekim slučajevima kod kratkovidnih osoba može doći do smanjenja kratkovidnosti).
Refraktivna kirurgija, odnosno lasersko skidanje dioptrije sve je popularnija i jednostavnija metoda uklanjanja dioptrije. Jedini uvjet za pristupanje operaciji je punoljetnost i stabilnost dioptrije barem jednu godinu. Ipak, nisu svi ljudi kandidati za ovaj postupak. Ako je dioptrija visoka, a osoba ima tanku rožnicu, operacija se ne može izvršiti. U većini slučajeva ovaj postupak ima više beneficija nego eventualnih nuspojava. S današnjom je tehnologijom vrlo brzo izvediv, bezbolan i siguran.
Za one koji se ne mogu priuštiti lasersko skidanje dioptrije ili se boje ovog postupka, uvijek se mogu osloniti na kontaktne leće ili naočale. Oboje mogu ispravljati ne samo dioptriju, nego i astigmatizam, cilindre i slične devijacije oka i vida.
Ipak, preporučujemo da se ne oslanjate samo na korekciju vida, već i njegovo očuvanje. Činite to najprije smanjenjem zamaranje oka – ne provodite previše vremena za ekranom, te svakodnevno odvojite vrijeme za izlazak iz kuće i promatranje okoline. Provodite vrijeme na zraku i suncu te si osigurajte dnevne potrebe za vitaminom D. Oftalmolozi savjetuju i povećan unos vitamina E, kalcija i vitamina A. Možete izvoditi i vježbe za oči koje bi mogle pomoći s dioptrijom, ali najvažnije je da potražite pomoć oftalmologa ili optičara čim primijetite prve probleme s vidom, kako biste pomagala dobili što prije i time spriječili daljnji progres ove tegobe.
Izvori:
- https://svjetlost.hr/blog/znanstvenici-konacno-utvrdili-uzroke-kratkovidnosti/492
- https://www.dioptrija.hr/greske-oka/kratkovidnost
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/kratkovidnost-uzroci-simptomi-i-lijecenje
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-oka/miopija-ili-kratkovidnost-uzroci-simptomi-i-lijecenje
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Kratkovidnost