Ugriz krpelja u većini slučajeva nije opasan. Ipak, zbog onog malog postotka u kojem može prenijeti teške virusne i bakterijske bolesti, trebamo ga se čuvati. Dvije najteže bolesti koje krpelj može prenijeti na čovjeka su meningoencefalitis (upala moždane ovojnice i mozga) i lajmska bolest, odnosno borelioza. Ova potonja u Hrvatskoj je najčešća bolest koju prenose krpelji.
Uzrokuje je bakterija Borrelia burgdorferi i njome se često inficiraju divlje životinje i štetočine. Krpelj koji se hrani krvlju miševa, jelena i sličnih životinja na taj se način zarazi bakterijom i ako kasnije ugrize čovjeka, postoji velika opasnost da će mu prenijeti zarazu. Ali ona ne nastupa odmah. Krpelj mora biti zakačen na čovjeka i sisati mu krv barem 24 do 48 sati da bi u krvotok ušlo dovoljno bakterije za poticanje infekcije. Upravo je zato vrlo važno nakon svakog boravka u prirodi provjeriti kožu i dobro se istuširati, a odjeću koju smo nosili boraveći u travi, grmlju i ostalim područjima visokog rizika, staviti na pranje.
Ali uza sve mjere opreza, krpelj se svejedno može zakačiti i ostati neprimijećen. Najveća opasnost su mladi krpelji, jer su jako sitni i teško se uoče, pogotovo na pregibima, vlasištu i ostalim skrivenim mjestima. Zato je važno što ranije prepoznati znakove bolesti koje prenose krpelji i na vrijeme se obratiti liječniku kako bi započeli terapija. Raniji početak liječenja lajmske bolesti uvelike utječe na vjerojatnost izlječenje. Budući da je ona bakterijska, liječi se antibioticima koji će bolje djelovati što se ranije počnu koristiti.
Simptomi lajmske bolesti
Prvi simptomi lajmske bolesti javljaju se prvi mjesec nakon zaraze. Najčešće će utjecati na kožu, zglobove i živčani sustav, jer pogađaju više od jednog sustava organizma. Prvo se primjećuje kvržica na mjestu ugriza, koja je normalna i ako niste zaraženi ovom bakterijom, ali ako se proširi, formira u osip, a pogotovo u crvenilo koje ima oblik Erytheme Migrans, radi se o jasnom simptomu ove bolesti. Erythema Migrans crvenilo je koje se javlja u kružnoj formi, s time da je jače crveno u središtu i rubovima, a svjetlije u sredini. Ono ne svrbi i nije bolno, ali koža na tom mjestu može biti topla na dodir te se crvenilo može javiti i na drugim mjestima na tijelu.
Ovaj karakterističan osip prate i simptomi infekcije, a to su povišena tjelesna temperatura, groznica, zimica, bolovi u tijelu, glavobolja i umor. Što se infekcija više širi, to je veća mogućnost za oticanje limfnih čvorova.
Ako se bolest ne liječi, nakon nekog vremena izazvat će jake bolove u zglobovima i otekline u koljenima i drugim zglobovima. Na kraju se javljaju i neurološki problemi, nekada i meningitis ili paraliza dijela lica. Počinje se javljati slabost u udovima i utrnulost, ukočenost vrata i jake glavobolje. Nekoliko tjedana nakon zaraze mogu se javiti i srčane tegobe, upala jetre i očiju, karditis, težak umor, smetenost i poremećaj koncentracije.
60% bolesnika nekoliko mjeseci nakon infekcije razvije artritis, kao posljedicu upale i oticanja zglobova, a mogu se javiti i promjene na koži te oštećenje srednjeg živčanog sustava.
Liječenje lajmske bolesti
Lajmsku je bolest, kao i sve bakterijske infekcije, potrebno početi liječiti što prije kako bi se izbjegli gore navedeni simptomi i dugoročne kronične bolesti. Ipak, veliki je problem što se teži simptomi javljaju mjesecima nakon zaraze. Jedini rani simptom je crvenilo, koje nekad može biti toliko slabo da prođe neopaženo. Zato se dijagnoza postavlja isključivanjem drugih uzročnika uz pomoć bakterioloških obrada i laboratorijskih testova. Ipak, i oni mogu ukazati na bolest tek nekoliko tjedana nakon infekcije.
Zaraza se može potvrditi i biopsijom mjesta ugriza te testiranjem Western blot testom. Jednom potvrđena, bolest se liječi antibioticima. U ranim stadijima bolesti uzimaju se oni oralni, najčešće doksiciklin, amoksicilin ili cefuroksim. Ako liječenje započne nakon što je bolest napala središnji živčani sustav, uzimaju se intravenski antibiotici i to dva tjedna do mjesec dana. Ovaj način uzimanja antibiotika vrlo je agresivan za organizam, pa liječenje često prate nuspojave poput proljeva, mučnina i smanjenja broja leukocita u krvi.
Učinkovitost liječenja uvelike ovisi o tome koliko je rano nakon infekcije započeto, ali nekad se i unatoč njima simptomi bolesti mogu vratiti. Upravo je zato prevencija najbolja zaštita od ove bolesti.
Prevencija lajmske bolesti
Budući da se lajmska bolest prenosi ugrizom krpelja, sprječava se upravo smanjenjem rizika od ugriza. To činimo tako da se zaštitimo od krpelja pri boravku u prirodi, pogotovo u proljeće i ljeto kad ih ima najviše. Krpelji spavaju zimski san i pojavljuju se tek kad je temperatura zraka veća od 15 stupnjeva. Najviše ih ima u travi, šikarama, grmlju i na lišću drveća. Pri boravku u prirodi treba izbjegavati kretanje kroz visoku travu, a ako to ipak ne možemo izbjeći, potrebno je ruke i noge zaštititi odjećom, nositi zatvorene cipele i staviti nogavice u čarape. Dobro je i kožu, pogotovo izloženu, zaštititi sredstvima protiv ugriza kukaca.
Nakon boravka u prirodi, svakako treba provjeriti kožu od mogućih ugriza. Posebnu pažnju dajemo mjestima na zglobovima i tjemenu, te skrivenim mjestima, poput onih iza ušiju ili među nožnim prstima.
Ako na koži primijetite krpelja, pokušajte ga sami ukloniti. Ako ne primjećujete nikakvu jaku infekciju, oteknuće i crvenilo, ne trebate posjetiti liječnika. Uhvatite krpelja prstima ili pincetom što bliže glavi i laganim pokretima, okrećući ga suprotno od kazaljke na satu, otkačite od kože. Ako vam dio krpelja ostane za koži i njega izvadite, pa ranu dezinficirajte alkoholom. Nikako ne stavljajte alkohol ili ulje na krpelja dok je zakačen, kako ne biste izazvali njegovo povraćanje i još jače izlučivanje sline, što povećava rizik od zaraze virusima i bakterijama koje prenose.
Nakon što ste otklonili krpelja, na mjesto ugriza pošpricajte hidrolat od smilja. Njegovo antibakterijsko djelovanje [29,30,34,37,39,67] dodatno će očistiti ranu i spriječiti razvoj infekcije, dok će protuupalno djelovanje [10,13,16,18,50] smanjiti crvenilo i oteknuće te spriječiti razvoj osipa ili druge kožne iritacije. Hidrolat je blag i posve prirodan proizvod, pa neće dovesti do nuspojava, a budući da ne sadrži ni alkohol ni konzervanse, mogu ga koristiti i djeca.
Lajmska bolest najčešća je bolest u Hrvatskoj prenesena ugrizom krpelja, stoga se zaštitite prije odlaska u prirodu, provjerite nakon dolaska kući i pratite simptome moguće zaraze. Što je prije otkrijete, veća je mogućnost izlječenja i sprječavanja teških simptoma koji dugoročno mogu ugroziti zdravlje.