Rak kože ili melanom ozbiljna je bolest koja znači pojavu zloćudnih tumora na površini kože. Tumori se javljaju na stanicama i osim zloćudnih, mogu biti i dobroćudni, odnosno benigni. Zloćudni tumori su naravno opasniji, jer mogu metastazirati po koži, ali i drugim organima.

Dva najčešća tipa raka kože su  bazocelularni i planocelularni karcinom. Bazocelularni karcinom najčešći je tip kožnog karcinoma što se javlja kod ljudi bijele rase i u 80% slučajeva nastaje na licu, kutu usana ili na donjem dijelu uške. Planocelularni karcinom rak je pločastih stanica kože i osim na koži, može se pojaviti i na sluznici.

Melanom je sam po sebi najčešća maligna bolest kože i može biti fatalna. Trenutno je broj oboljenja u porastu, s rastom od 7% godišnje, a smatra se da je za to uvelike odgovoran okoliš u kojem živimo – jačina sučevog zračenja i premalo zaštite kože prilikom izlaganja suncu.

Iako su raku kože skloniji stariji ljudi, pogotovo onom planocelularnom, oboljeti može bilo tko, bez obzira na dob, spol ili rasu, odnosno boju kože. Ipak, smrtnost je nešto veća među muškarcima, vjerojatno zbog toga što ovu prijetnju – zbog životnih navika – otkriju kasnije. Rano otkrivanje raka kože ključno je u njegovom liječenju i sprječavanju metastaziranja. Zato je važno redovito pregledavati kožu, pogotovo madeže i promjene na njima, te bilo kakvu nepravilnost ispitati kod liječnika.

Iako sve promjene na kože i izrasline koje ne možemo sami identificirati ne moraju značiti rak, ipak je potrebno što ranije potražiti stručnu dijagnozu i spriječiti moguće neželjene posljedice.

Uzroci raka kože

Stanica raka, pa tako i raka kože, nastaje mutacijom DNA stanice, zbog čega počinje nekontrolirano rasti i pretvarati se u stanicu raka. Do oštećenja i mutacije stanice kože najčešće dolazi zbog pretjeranog izlaganja ultraljubičastom zračenju. To može biti posljedica pretjeranog izlaganja suncu bez zaštite, ali i izlaganja UV zrakama u solariju, „pekačima“ za nokte i sličnim spravama koje koriste UV zrake za svakodnevne potrebe.

Uzroci mogu biti i neki drugi faktori, na primjer izloženosti otrovnim tvarima, kemikalijama (primjerice iz odjeće, kozmetičkih proizvoda i slično) i toksinima. Također, može nastati i kao posljedica pada imuniteta i slabljenja organizma.

Ljudi koji spadaju u rizičnu skupinu za oboljenje su oni koji se često i dugotrajno izlažu sunčevom svjetlu, poput sportaša koji treniraju na otvorenom ili radnika koji vrijeme provode vani (građevinari, prometnici, prodavači na otvorenom i slično), a da pri tom ne koriste zaštitu – bilo da se radi o odjeći i pokrivalima za glavu koji štite kožu ili kremama s visokim zaštitnim faktorom. Ugroženi su i oni koji u obiteljskoj anamnezi imaju oboljele od raka kože te ljudi svjetlije puti (jer je ona općenito osjetljivija na vanjske okolnosti, pa tako i sunce), oni s općenito osjetljivom kožom, bez obzira na boju puti, oni s više madeža na tijelu te oni s netipičnim madežima.

Simptomi raka kože

Rak kože  nastaje u epidermi, gornjem sloju kože, i manifestira se kao promjena na koži. Najčešće se razvije na onim dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu, a to su koža lica i vrata. Ipak, može nastati bilo gdje, pa tako i iza ušiju, na rukama i nogama. Najprije izgledaju kao mrlja ili madež neobičnog oblika, a onda i kvržica.  Karcinom pločastih stanica često izgleda kao zadebljanje koje počinje nalikovati na ranicu. Iako se nastala krasta može oguliti, ranica nikako ne zacjeljuje, a nekad te rane budu velike dovoljno da nalikuju na čireve.

Rak se često razvije na madežu, ali to nije uvijek slučaj. Također, često može nalikovati na madež i zato treba posebnu pažnju obratiti na madeže nepravilnih rubova i asimetričnih oblika, te one koji mijenjaju boju, tamne ili imaju više boja. Također, treba provjeriti i one madeže koji bole, krvare i rastu, te prištiće i masnice koje ne zacjeljuju.

Budući da neki rakovi kože mogu nastati i na sluznici, provjerite s liječnikom i ranice u ustima koje ne zacjeljuju te sve promjene, pogotovo tamnjenje kože, ispod noktiju. Jedan od simptoma je i guljenje kože, pa ako mu ne možete naći objašnjenje, svakako se obratite liječniku.

Liječenje raka kože

Liječenje raka kože ovisit će o nekoliko faktora, a oni uključuju zdravstveno stanje, životnu dob, tip tumora, mjesto njegova nastajanja i stadij bolesti. Liječenje se može provesti na nekoliko načina, a najčešći je kirurško, odnosno odstranjivanje raka operacijom, što obuhvaća i kožu oko karcinoma koja još nije zahvaćena, te nekad i limfne čvorove koji mogu biti zahvaćeni bolesti.

Ponekad kirurško odstranjivanje nije dovoljno pa se u liječenje uključuje i kemoterapija koja se sastoji od primanja lijekova za ubijanje malignih stanica. Terapija zračenjem dodatna je metoda koja se nekad ne može izbjeći da bi liječenje bilo uspješno. U nekim slučajevima primjenjuje se i biološka terapija, odnosno tretmani kojima se stimulira imunitet oboljelog kako bi se tijelo samo izborilo s rakom.

Sprječavanje raka kože

Rak kože jedna je od bolesti koju je svakako bolje spriječiti, nego se kasnije s njome boriti. Kao i kod svake bolesti, ne postoji način da se posve ukloni rizik od oboljenja, ali on se svakako može smanjiti. Glavni način je izbjegavanje izlaganja suncu bez adekvatne zaštite. Dok je sunčevo zračenje jako, pogotovo tijekom ljeta kroz sredinu dana, poželjno ga je posve izbjegavati, a pri svakom izlaganju – bez obzira na doba dana ili dužinu izlaganja, potrebno je ili kožu prekriti odjećom ili je zaštititi kremama s visokim zaštitnim faktorom od UV zračenja. Treba izbjegavati sva dodatna UV zračenja, na primjer ona od solarija. Također, obratite na pozornost na sastav kozmetičkih proizvoda koje stavljate na kožu i kvalitetu odjeće koju nosite.

Jednako je važno i redovito pregledavati kožu, posebno madeže, i svaku promjenu, pogotovo one sumnjive, treba provjeriti s liječnikom. Učinkovitost liječenja svakako će ovisiti o tome koliko rano se bolest otkrije. Smrtnost oboljelih od melanoma u Hrvatskoj je za čak 50% veća od one u ostatku Europske unije, baš zbog toga što se kasnije otkrije, a smrtnost oboljelih je visoka – čak 50%.

Zato brinite o svojoj koži, bez obzira koliko godina imate, koje ste puti i kakva vam je obiteljska anamneza, jer oboljeti može svatko. Štitite se od sunca i redovito provjeravajte promjene na koži te se obratite liječniku ako sumnjate na bolest. To vam može spasiti život.