Potreba za globalnim socijalnim distanciranjem nešto je s čime se sve današnje generacije susreću po prvi put u životu i svi ovu situaciju pokušavamo podnijeti najbolje što možemo. Mnogima se socijalno distanciranje u početku nije činilo kao veliki problem, dapače, donekle je bilo i dobrodošlo, ali kako vrijeme odmiče, tako drugi ljudi počinju nedostajati i najvećim introvertima. Sto puta smo čuli frazu – čovjek je društveno biće – i ne bi se toliko ponavljala da nije istinita. Čovjek ovisi o drugom čovjeku ne samo po pitanju opstanka, nego i mentalnog zdravlja. Upravo zato ovo stanje najteže pada onima koji su u samoizolaciji sami. Ipak, to ne znači da i ostali – ljudi koji žive s nekoliko članova obitelji ili cimera, te oni koji izvršavaju dnevne obveze van kuće – ne žude za prijateljskim kontaktom: za druženjem, zabavom, običnom šetnjom među ljudima ili kavom u punom kafiću, odnosno osjećajem da pripadamo društvu, zajednici, a ne samo sebi samima i svojoj obitelji.
Samoizolacija i depresija
Ovaj novi način življenja posebno teško pada ljudima s postojećim psihološkim tegobama, kao što su anksioznost, depresija, napadaji panike i slično. Ljudima s depresijom odvojenost od drugih može još i više pogoršati stanje, najviše zbog toga što previše vremena provode sami sa sobom i svojim, najčešće negativnim, „unutarnjim glasom“. Depresiju, ali i anksioznost, pogoršavaju i stalna izloženost stresu, uzrokovanom neizvjesnošću situacije u kojoj se nalazimo, konstantnim preljevom negativnih vijesti i bojazni od obolijevanja. Tu je još i osjećaj odgovornosti – briga da si osiguramo dovoljno namirnica, da spriječimo ulazak virusa u dom, da dezinficiramo sebe i okolinu…
Mnogi ljudi osjećaju i ljutnju jer su im naglo propali planovi za budućnost, ulaganja, stvari za koje su se dugo borili, a neki osjećaju i PTSP jer ih ovo stanje podsjeća na neka slična koja su proživjeli, poput rata, preboljenih bolesti, bolesti njihovih bližnjih i slično. Stres se još i više pogoršava ako negativne misli i strahove nemamo s kime podijeliti. Anksioznim ljudima stanje može pogoršati i ograničavanje kretanja, jer ne samo da im razbija rutinu, nego nemaju prostora za fizičke aktivnosti, šetnje, vježbanje i ostale radnje s kojima svoje stanje drže pod kontrolom.
Zbog svega ovoga, još na početku pandemije, stručnjaci su upozoravali da samoizolacija može učiniti veliku štetu društvu te povećati stopu samoubojstava. Naravno, opasnost od širenja zaraze ovdje je ipak opasnija i samoizolacija jest potrebna kako bi se očuvalo globalno zdravlje, ali pri tome treba imati na umu i opasnost samoizolacije na psihološko zdravlje. Stoga i kao pojedinci i kao društvo, moramo učiniti što se može da smanjimo njen negativan utjecaj na svakoga od nas.
Kako ublažiti negativne posljedice samoizolacije?
Održavajte komunikaciju
Čini se da je dosada najmanje loša stvar koja nam se može dogoditi u samoizolaciji. Ono što je puno gore su gore navedeni osjećaji koji dovode do depresije i anksioznosti, čak i kod ljudi koji te tegobe prije nisu iskusili. Srećom, za one koji misle da im treba psihološka pomoć kako bi se bolje nosili s ovom situacijom, Crveni križ je otvorio telefonske brojeve za psihološku podršku ljudima u samoizolaciji. Brojevi telefona za svaku županiju mogu se pronaći na njihovim web-stranicama.
Ostalima savjetujemo da potraže nekog od bližnjih za razgovor. Iako se fizički ne smijemo družiti sa svojim prijateljima i rodbinom, ne znači da ih moramo isključiti iz života. Današnjom tehnologijom, koja uključuje i video-pozive, vrlo lako se može ublažiti osjećaju izoliranosti samo s jednim pozivom. Razgovarajte s bližnjima, čak i ako nisu blizu vas, podijelite svoje strahove, osjećaje i frustracije te saslušajte njihove, znajući da niste sami u svemu ovome.
Nastojte biti fizički aktivni
Fizička aktivnost se uvijek naglašava kao ključna u mentalnom zdravlju, pa tako i za vrijeme samoizolacije. Svakako je poželjno provoditi vrijeme na svježem zraku, u šetnji, trčanju ili brzom hodanju, ali samo ako se pri tome ne izlažete riziku od zaraze. Šetnje kroz prazne parkove, polja, livade, šume koje se nalaze blizu mjesta gdje živite i više su nego dobrodošle; prazne ulice također će poslužiti svrsi, ali ako se prilikom šetnje izlažete riziku grupiranja, radije ostanite kod kuće i odradite tjelovježbu na vlastitom trijemu, balkonu ili dnevnom boravku. Online možete pronaći razne vrste vježbi, plesova ili igara kojima ćete zadržati tjelesnu aktivnost, a time i osloboditi „hormone sreće“ od čega ćete se osjećati bolje i fizički i psihički. Nikako ne zanemarujte moć tjelovježbe, pogotovo ne u današnje vrijeme, kad svatko u par klikova može pronaći onu vrstu koja mu najviše odgovara.
Opustite se
Kad počnete osjećati jaku tjeskobu, anksioznost ili strest, aktivno se nastojte opustiti. Mnogi su u stanju satima packati na mjestu i nervozu iskaljivati na okolinu (ili sebe same), umjesto da pronađu način da se smire. Različiti ljudi će smiraj pronaći u različitim stvarima, ali za mnoge vrijede neki univerzalni načini. Dva posve suprotna načina koja najčešće uspijevaju je ili fizička aktivnost ili potpuno opuštanje. Fizičkom aktivnosti ćete „iznojiti“ nervozu i za mnoge je baš ovo optimalan način, ali mnogi više vole potpunu suprotnost – smirivanje.
Opuštati se možete na različite načine – radeći ono što volite, baveći se nekim smirujućim hobijem, kao što su slikanje, bojanje bojanki za odrasle, pletenje, slaganje puzzli, gledanje omiljenih serija, čitanje… A ako vam pomisao na bilo kakvu radnju stvara dodatnu nervozu, onda je za vas idealno potpuno opuštanje. Za potpuno se smiriti najbolje je napraviti toplu kupku; ležanje u toploj vodi smanjit će krvni tlak, smiriti otkucaje srca i posve opustiti tijelo. Ako u vodu dodate i neka eterična ulja koja djeluju umirujuće, poput ulja kadulje ili lavande, djelovanje će biti još i bolje. Prigušite svjetlu, zapalite svijeće i pustite omiljenu glazbu, kako bi učinak bio veći.
Slično možete učiniti i bez kupke. Lezite na mirno mjesto, najbolje u vlastiti krevet, pustite laganu, tihu glazbu ili jednostavno uživajte u tišini; opustite se uz eterična ulja zapaljena u za to predviđenoj aroma lampici i barem kratko ne razmišljajte o brigama. Samo pola sata mira dnevno može značajno utjecati na vaše mentalno zdravlje i pomoći vam da se bolje nosite s ovom situacijom.
Mentalno zdravlje krhkije je nego što mislimo i svima nam je u interesu sačuvati ga stabilnim u ovim neizvjesnim vremenima. Zato je važno da nekada mislite na sebe. Isključite vijesti, društvene mreže i otrovne ljude, a posvetite se onima koje stvarno volite, koji vam žele najbolje, a onda i onom najvažnijem – sebi samima. Jer o drugima ćete moći brinuti samo ako ste i sami zbrinuti.
