“Morske” bolesti

Ljetovanje na moru često donosi visoki rizik od neugodnih zdravstvenih tegoba. Putovanje, promjena klime, izlazak iz rutine, dugi boravak na otvorenom i drugačija prehrana uzrok je stresa na koje tijelo često odgovori padom imuniteta. Zato smo tada skloniji zarazi ili obolijevanju. Osim toga, na ljetovanju postoji i mnogo “vanjskih” uzročnika obolijevanja, poput velikih vrućina, prejakog sunca, insekata, bakterija i sezonskih virusa.  Donosimo vam listu najučestalijih prijetnji zdravlju na ljetovanju, naravno, uz savjet kako ih ili izbjeći ili otkloniti simptome.

Mučnina u vožnji i morska bolest

Kod nekih se ljudi mučnina za vrijeme duge vožnje automobilom ispoljava samo kao neugoda, a kod nekih kao izražen poriv za povraćanjem, vrtoglavica, hladan znoj i slično. Kao i kod morske bolesti, problem je u srednjem uhu i centru za ravnotežu koji mozgu javljaju da tijelo miruje, dok mu oči javljaju da se ipak kreće. Posljedica ovih oprečnih informacija je mučnina.  U tom slučaju mozgu možete pomoći tako da, dok se vozite, gledate u neku točku u daljini. Nikako nemojte čitati u automobilu, gledati u mobitel ili igrati igrice, jer će to samo povećati mučninu.  

Kod nekih je ljudi veći problem tjeskoba tj. anksioznosti koju osjećaju u skučenom, zatvorenom prostoru kao što je automobil.  U tom slučaju najbolje je pronaći način da smanjite nervozu. Pri tome, kao i u gornjem slučaju, pomažu tablete za putovanja. Smiriti vas može i čaj od mente s đumbirom, koji neće djelovati samo na živce, već i na mučninu u želucu.

Prije putovanja nikako nemojte obilno jesti i jedite manje kaloričnu hranu, najbolje voće i povrće i pijte puno vode.

Probavne tegobe

Mnogi ljudi pate od probavnih tegoba čim promjene mjesto boravka. Neki od uzbuđenja dobiju proljev, a neki se posve zatvore zbog predugog sjedenja prilikom putovanja, promjene hrane ili „nepoznatog“ WC-a.  Tegobe poput proljeva ne moraju biti samo posljedica živčanosti, već i reakcija na novu vrstu hrane i „drugačije“ vode. Poznato je da voda na različitim mjestima ima drugačiju vrstu i broj bakterija, pa tijelu treba neko vrijeme da se navikne na takvu promjenu.

I pretjerivanje u alkoholu za vrijeme godišnjeg može poremetiti bakterije u vašem želucu. U oba slučaja rješenje je u obnovi crijevne flore dobrim bakterijama iz jogurta, acidofila ili iz kapsula, koje će regulirati vašu probavu i stolicu, bilo da je pojačana ili usporena.

Ljetne viroze

Ljetne viroze prijete vam uvijek, ne samo na ljetovanju, ali zbog stresa prije godišnjeg odmora imunitet nam često oslabi, pa smo podložniji zarazama nego inače. Upravo se zato nerijetko razbolimo baš na godišnjem odmoru. Ljetne viroze, najčešće praćene visokom temperaturom, a nekada i proljevom i povraćanjem, najčešće brzo dođu i brzo odu. Često traju tek dan ili dva, ali svejedno su jako neugodne.

Ako imate samo visoku temperaturu, borite se s njom kao i inače – odmorom, tekućinom i skidanjem temperature lijekovima ili hladnim oblozima, ako ona prijeđe 38 stupnjeva.

Kod proljeva i povraćanja treba paziti da ne dehidrirate, pa stalno pijte tekućinu, čak ako je ubrzo i izbacite. Proljev možete zaustaviti kuhanom rižom, preprženom kavom, čokoladom za kuhanje ili tabletama.  Ako ove tegobe potraju dulje od jednog dana, svakako posjetite liječnika, jer ćete vjerojatno morati popiti dozu antibiotika kako biste se izliječili.

Osim viroza, ljeti se trebate čuvati i salmonele. Uvijek jedite provjerena jaja i potrudite se što bolje ih termički obraditi. Nemojte jesti kolače s kremama, pogotovo one u koje idu sirova jaja, a pazite i gdje jedete sladoled.

Sunčanice, opekline i toplotni udari

Sunce je ljeti i naš najbolji prijatelj i nagori neprijatelj. Nemarom možemo navući na sebe ozbiljne tegobe, kao što su sunčanica ili teške opekline. Nikako se nemojte izlagati suncu bez zaštite (šeširi, lagana, prozračna odjeća koja prekriva kožu, losioni za sunčanje) i nastojte se držati hlada kada je ono najjače.

Uz ove tegobe, ljeti nam prijete i toplinski udari, stoga slušate upozorenja i na izlazite na sunce kada se očekuju ekstremno visoke temperature. U svakom slučaju, bili kod kuće ili na moru, za vrijeme vrućina pijte puno vode i jedite malo više zasoljenu hranu, kako bi povratili neophodne elektrolite koje ste izgubili znojenjem.

Za vrijeme velikih vrućina nikako nemojte naglo ulaziti u hladno more ili bazen jer toplinski šok može izazvati srčani udar. Također, nemojte podešavati klimu u kući na jako nisku temperaturu. Ona mora biti tek oko 7 stupnjeva niža od vanjske, a ni u kojem slučaju niža od 10 stupnjeva, kako vaše tijelo ne bi pretrpjelo veliki šok kada izađete iz kuće na vanjsku temperaturu.

Alergije

Na ljetovanju smo podložniji alergijama iz istog razloga zbog kojeg smo podložni virozama – zbog pada imuniteta. Promjenom okoline možemo doći u blizinu nekih trava i ostalih alergena za koje ni ne znamo da smo na njih osjetljivi, jer ih u našoj svakodnevnoj okolini nema. Uz to, alergije može izazvati i morska voda, ali i prevelika izloženost suncu.

Kod alergija koje uzorkuju aspirativne smetnje mogu vam pomoći preparati koji suzbijaju takve simptome, a ako se ona manifestira kao osip na koži, najbolje je da se mažete hidrolatom kadulje, gospine trave ili nevenovom masti. Pripazite da te dijelove tijela ne izlažete suncu, a ako ne možete odoljeti moru, svakako se nakon svakog kupanja isperite slatkom vodom. Ako navedeni preparati ne smanjuju alergijske simptome, svakako se obratite liječniku.  

Insekti i morske “nemani”

Osim zlih komarca, na ljetovanju nam često prijete i drugi insekti, poput krpelja ili buha. Najbolji način da se zaštite od njih je pripravcima koji ih odbijaju. Pri tome ne morate koristiti samo već poznate sprejeve i kreme, već i prirodne pripravke koje odbijaju nametnike, poput esencijalnih ulja kadulje, metvice, lavande i slično.

Osim insekata, na ljetovanju nam prijete i neka morska bića. Pripazite se bodlji morskih ježinaca, ako ih ima u plićacima gdje se kupate. Ipak, budite sretni što ih vidite jer oni su indikatori čistoga mora. Ako se slučajno nabodete na kojega, pokušajte pincetom izvaditi bodlju i onda dezinficirati ubod alkoholom. Dobro je da to mjesto namažete i hidrolatom kadulje koja ima protuupalni i antibiotski učinak.

Svakako se čuvajte i morskih meduza. Izađite iz mora ako ih primijetite i nemojte ulaziti dok ih morska struja ne odvede dalje. Ako vas koja opeče, možete posjetiti liječnika.

Upala mjehura

Upala mjehura česta je pojava za vrijeme ljetovanja, pogotovo kod žena. Neki ljudi imaju jako osjetljiv mjehur pa već kupanje u hladnom moru može potaknuti bolove i učestalu potrebu za mokrenjem. Nikako nemojte dugo ostajati u mokrom kupaćem kostimu, pogotovo ako na plaži puše vjetar. Tako ćete najbrže razboljeti mjehur i bubrege. Nastojte uvijek biti u suhome, presvucite se čak i ako je vani jako toplo. Skinite mokri badić i ostavite ga da se suši na suncu, a ne na vašoj koži.

Ljetne bolesti, koliko god bile neugodne, brzo prolaze i lako se liječe. Nastojte uvijek na ljetovanje uzeti osnovne lijekove – one za sprječavanje proljeva, za skidanje temperature i kreme za alergije tj. ubode insekata. Zaštite se od sunca i pijte puno vode, a ne zaboravite ni paziti što jedete. Hrana se brže kvari na vrućini, pa imajte na umu da je uvijek držite na hladnome mjestu. Uz malo opreza i preventive, vaše ljetovanje može proći bez zdravstvenih neugodnosti!