Stres naš svagdašnji. Pojam stresa toliko se ukorijenio u našu svakodnevicu da se čini da ne možemo ni pojmiti moderan način života bez njega, kao da baš svi ljudi, svakoga dana stoje na iglama, bombardirani poslovnim zadacima, zahtjevima šefova, obiteljskim obvezama, djecom, kućnim ljubimcima… a onda smo tu i mi sami, od sebe očekujući i malo zabave, druženja s prijateljima, slobodne aktivnosti koje bi nas od svega toga trebale opustiti, a nerijetko čine upravo suprotno. Kako se onda nositi sa stresom?
Borba protiv stresa zapravo je nastojanje da do njega niti ne dođe. Jednom kada je tu, možemo se boriti samo s njegovim posljedicama, koji se nerijetko manifestiraju kao problemi sa za zdravljem – i psihičkim i fizičkim.
A kako bi stres spriječili, trebamo znati što ga najviše potiče. Na žalost, čak i kada to znamo, teško je osloboditi se brige i jednostavno lepršati kroz život. Dobra stana je da za smanjenje stresa nije uvijek potrebno promijeniti život ili riješiti sve probleme, potrebno je samo promijeniti pogled i stav prema njima. Ali prije nego damo nekoliko savjeta za rješavanje stresa, evo koje sve vrste stresa postoje i koji su njegovi najčešći uzroci.
Vrste stresa
Stres je reakcija tijela na dobra ili loša iskustva koje prolazimo u svakodnevnom življenju. U određenoj situaciji, pogotovo onoj koju tijelo registrira kao potencijalno opasnu za naše preživljavanje ili preživljavanje bližnjih, tijelo reagira oslobađanjem hormona koji mu u trenu daju energiju i snagu. Time se priprema na dvije moguće solucije rješavanja stresne situacije – borbu ili bijeg. Bila situacija opasna ili, suprotno tome, pozitivno uzbudljiva, reakcija tijela je ista. Ipak, osim dobrog i lošeg stresa, on se može podijeliti na još četiri podvrste:
Stres za opstanak – ovo je primarna vrsta stresa zbog koje je čovjek uspio preživjeti na Zemlji ovoliko dugo vremena. Ljudsko biće nije ni najjače, ni najbrže, ni najčvršće na planeti, ali imamo odličan obrambeni mehanizam, instinkte i dobru reakciju na opasnost, što je upravo ova vrsta stresa. Javlja se kada je čovjek ne samo u fizičkoj opasnosti, nego i opasnosti od emocionalne povrede, pa čak i onda kada prijetnja nije stvarna, nego je samo zamišljamo. Ova vrsta stresa najčešće je uzrok i napadajima panike, kada tijelo čak i neke uobičajene situacije prepozna kao potencijalno opasne. Tada se također priprema za bijeg, što mi u tijelu osjećamo kao ubrzano lupanje srca, znojenje dlanova, vrtoglavicu i osjećaj da samo želimo – upravo ono što i tijelo želi – negdje pobjeći i sakriti se.
Unutarnji stres – unutarnji stres posljedica je svakodnevne brige, pogotovo oko stvari koje su problematične, a nismo u mogućnosti riješiti ih u tom trenutku. Također, na unutrašnji stres utječe i svakodnevno stavljanja u situacije koje nam izazivaju napetost. Kada nam ovakva vrsta stresa postane uobičajena, naviknemo se na nju i počinjemo se nesvjesno stavljati u situacije koje ga uzrokuju. Posljedica je osjećanje stresa čak i u onim situacijama koje ga ne bi trebale izazivati. Dugoročno, stalno stanje napetosti može izazvati razne probleme sa zdravlje.
Stres iz okruženja – ova vrsta stresa ne odnosi se toliko na stresan posao (dugotrajno sjedenje) i slične situacije, koliko na sitne okidače stresa, poput buke, gužvi, svakodnevne obaveze koje same po sebi nisu stresne, ali osjećamo pritisak da ih moramo obaviti (npr. odvesti djecu u školu, kupiti namirnice, pospremiti kuću, na vrijeme spremiti ručak itd.). Ova vrsta stresa može se umanjiti ako prepoznamo što nam točno uzrokuje stres i naučimo kako da ga izbjegnemo ili kako da se s njim nosimo (npr. ako nam smeta buka, nosimo slušalice s mirnom glazbom, ako ne volimo gužvu, izbjegavamo je ili pronađemo nešto što će nam odvratiti pažnju dok smo u njoj, poput čitanja knjiga u javnom prijevozu ili slušanje audioknjiga)
Umor – kronični umor može uzrokovati velike količine stresa, jer se on s vremenom nakuplja sve dok nešto ne pođe po zlu fizički ili psihički. Zato je važno uzeti vrijeme za sebe, za odmor, opuštanje i dovoljno sna svaku noć kako nas ova vrsta stresa ne bi dokrajčila.
Emocionalni stres – ovu vrstu stresa uzrokuju svi nesvakidašnji događaji koji uzrokuju veliku navalu emocija. Ne moraju to biti negativne emocije, kakve osjećamo pri , primjerice, gubitku drage osobe, smrti u obitelji, preseljenju ili slično, nego i kod pozitivnih događanja, kao što su vjenčanja, putovanja, veliki nenadani dobici i slično.
Najčešći uzroci stresa
Jedan od najčešćih okidača stresa je, sigurno pretpostavljate – novac. Osim što pokreće svijet, kako kaže izreka, očito loše djeluje i na živce, jer on je glavni uzrok stresa za čak 64 posto ljudi. Iako mislimo da je novac veći stres što ga manje imamo, zapravo jednako stresno djeluje i ako ga imamo previše. Tada su brige oko novca drugačije, ali također uzorkuju brigu. Novac je, uz to, i najčešći razlog svađa među partnerima, što stres još i povećava.
Povezan s novcem, sljedeći najčešći uzrok stresa je posao. Nakon posla, najviše stresa dolazi i iz obitelji – od obaveza prema njoj i općenito zbog obiteljskih veza, a nakon toga slijede intimne veze. Peti na ljestvici uzročnika stresnog stanja je zdravlje, odnosno zdravstveni problemi.
Kako smanjiti stres
Kao što smo rekli, teško je promijeniti život toliko da posve izbjegnemo stres, ali ono što možemo je promijeniti naš odnos prema situacijama koje ga uzrokuju, odnosno možemo ublažiti reakciju tijela na stres. Prvo što trebamo učiniti je svoje tijelo ojačati dovoljno da se sa stresom može najbolje nositi. Kako bi ono u tome uspijevalo na dnevnoj razini, treba biti dovoljno odmorno. Upravo zato je prvi korak u smanjenju stresa redoviti i kvalitetan odmor, koji mora uključivati i dobar san tijekom noći.
Uz dobar san, do smanjenja stresa dovodi i redovita tjelovježba. Tjelovježba može biti i lagana rekreacija, šetnja, dovoljno kretanja, hodanja, istezanja i slično, dovoljno da potakne djelovanje nadbubrežne žlijezde koja tada smanjuje sintezu hormona stresa. Slično na organizam djeluje i boravak u prirodi, jer dovoljno kisika i vitamina D iz sunca, djelovat će na smanjenje depresije, anksioznosti i stresa općenito.
Na redukciju stresa povoljno će djelovati i redovito uzimanje prirodnih pripravaka koji imaju umirujuće djelovanje. Takav je i čaj od kadulje, koji ne sadrži tein, već na organizam djeluje umirujuće vrlo brzo nakon konzumacije. Iako se čini da je stres nešto što se ne može izbjeći u modernom načinu života, potrebno je samo malo promijeniti životne navike kako bismo umanjili njegovo negativno i iscrpljujuće djelovanje na organizam.