Očna mrena ili katarakta vrlo je česta očna bolest što pogađa stariju populaciju, a znači zamućenje zdrave očne leće, što dovodi i do zamagljenja vida. S vremenom se gubitak vida pojačava, što dovodi do niza neugodnosti i ograničenja u svakodnevnom životu. Latinska riječ katarakta znači slap i ova se bolest tako nazvala jer je njen glavni simptom upravo zamućenje vidnog polja koje oboljelom izgleda kao da gleda kroz vodeni mlaz.
Postoji nekoliko vrsta očne mrene i ona ovisi o dijelu leće u kojoj nastaje. Leću čine njen vanjski dio (kora), središnji dio (jezgra) i stražnji dio (kapsula). Kod zdravog oka cijela je leća potpuno bistra. Ako se zamućenje počne javljati u stražnjem dijelu leće, odnosno kapsule, govorimo o subkapsularnoj mreni koja zahvaća centralni dio leće. Simptomi ovog tipa izraženiji su na svjetlu jer se pri svjetlosti zjenica sužava, pa, budući da tad gledamo kroz sam centar leće, bolje primjećujemo zamućenje. Kod raširenih zjenica simptom je manje izražen. Čest simptom je i odsjaj, odnosno halo-efekt oko izvora svjetla. Ovaj tip mrene češći je kod mlađih ljudi.
Ako zamućenje leće počinje u njenom središnjem dijelu, govorimo o nuklearnoj mreni. Kod nje dolazi do ravnomjernog zamućenja vida te kratkovidnosti (zbog koje dalekovidni ljudi, što stariji najčešće jesu, počnu bolje vidjeti). S vremenom se javljaju i simptomi dvostruke ili višestruke slike, a kako se mrena širi, tako i leća postaje vidljivo žuta ili smeđa te osoba sve manje može razlikovati boje. Ovaj tip češći je kod starijih ljudi i posljedica je starenja leće.
Kortikalna mrena započinje na rubovima leće i s vremenom širi prema centralnom dijelu. Tipično za ovaj tip je da oboljelima smeta jaka svjetlost.
Uzroci očne mrene
Ne znaju se stvarni uzroci nastanka mrene, iako postoje jasni rizični faktori koji mogu do nje dovesti. Rizična skupina su ljudi starije životne dobi, jer starenjem oka dolazi do niza problema, pa tako i do zamućenja vida. Statistika kaže da više od polovice ljudi od 65 do 75 godina ima neki oblik mrene. Druga rizična skupina su dijabetičari, pogotovo oni koji šećernu bolest nemaju pod kontrolom.
Budući da se često pojavljuje unutar obitelji, smatra se da je tegoba i genetski uvjetovana. Javlja se češće kod ljudi s traumama oka te onima koji su se prekomjerno izlagali UV-zračenju bez naočala s adekvatnim filterima. Rizični su i oni koji dugotrajno koriste terapije kortikosteroidima, pušači te djeca oboljela od infekcija prije rođenja ili u ranom djetinjstvu. Također, nešto se češće javlja kod žena.
Simptomi očne mrene
Simptomi mrene najčešće se javljaju postupno, iako postoje tipovi koji se razvijaju i prilično brzo. Prvi simptomi su problemi s oštrinom slike. Vidno polje je zamućeno kao da se gleda kroz zamagljen prozor. Kod nekih se ljudi često javlja i dupla slika, a vid je posebno loš noću. Javlja se i halo-efektoko izvora svjetla te općenita osjetljivost na svjetlo. Kod nekih je tipova mrene zamagljenost vidnog polja osjetno veća na jakom suncu ili u jako osvijetljenim prostorijama, nego u onim slabije osvijetljenima.
Kod nekih se ljudi javlja i bljedilo slike te imaju problema kod raspoznavanja boja. Može se početi mijenjati i dioptrija i to tako da se poboljšava vid na blizinu. Zato je potreba za čestim mijenjanjem naočala jedan od simptoma.
Simptomi mrene najčešće su u početku toliko blagi da su i neprimjetni, pa se pomoć oftalmologa traži tek kod uznapredovale bolesti. Upravo je zato važno redovito odlaziti na preventivne preglede, kako bi se eventualno oboljenje moglo otkriti i prije nego uznapreduje.
Liječenje očne mrene
Na žalost, očna mrena se ne može liječiti, niti se njen razvoj može usporiti lijekovima ili tretmanima. Ipak, operativno se može ukloniti zamućena lećna masa. Postupak je relativno jednostavan i izvodi se ambulantno, pod lokalnom anestezijom. Postupak čini pravljenje reza na oku – klasičnom operacijom ili ultrazvučno – nakon čega se izvadi zamućena leća i na njeno mjesto stavi umjetna. Ultrazvučna operacije je nešto bolja za pacijenta jer stvara manju traumu na oku te se od nje brže i lakše oporavlja.
Prevencija nastanka očne mrene
Prije svega, važno je redovito odlaziti na oftalmološke preglede kako bi sve očne bolesti, pa tako i mrena, rano otkrili. Ipak, vrlo je važno i brinuti se o očima cijeli život. Na jakom suncu treba nositi kvalitetne sunčane naočale ili naočale za vid kako bi se spriječio prolazak UV-zraka u oko. Treba paziti da nismo izloženi i drugim izvorima UV-svjetla, kao što su komore za tamnjenje.
Dokazano je i da pušenje, alkohol i drugi načini nezdravog života mogu utjecati na razvoj ove bolesti. Potrebno je paziti i na prehranu te povećati unos hrane bogate karotenoidima i vitaminom E, kao što su zeleno lisnato povrće, bademi i suncokret. Važno je jesti hranu bogatu vitaminom C i omega-3 masnim kiselinama te sve namirnice bogate antioksidansima.
Brinite o svojim očima svakodnevno i ako primijetite zamućenje vida, pogotovo na jakom suncu, svakako se obratite svom oftalmologu!
Izvori:
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-oka/siva-mrena-katarakta-kako-je-prepoznati-i-lijeciti
- https://www.optometrija.net/bolesti-oka/kako-prepoznati-ocnu-mrenu/
- https://www.optometrija.net/bolesti-oka/simptomi-ocne-mrene/
- https://ordinacija.vecernji.hr/baza-bolesti/bolest/mrena-katarakta/
- https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/19922/Siva-mrena.html
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-ociju/katarakte-mrene
- https://www.cybermed.hr/centri_a_z/siva_mrena/kako_nastaje_siva_mrena