Svi znamo da su antioksidansi dobri za zdravlje, ali malo tko zna zašto. Najjednostavniji odgovor je – zato što smanjuju oksidativni stres. Oksidativni stres je stanje organizma povezano s oksidacijom stanica. Oksidacija stanica posve je normalna pojava – kisik u stanicama, koji ih hrani i održava na životu, ujedno utječe i na njihovo tzv. biološko hrđanje, odnosno oksidaciju. Produkt toga je – starenje. Ipak, ako je ta oksidacija prevelika – ako u tijelo unosimo i previše tvari koji će razgradnjom stvoriti slobodne radikale kisikovih čestica, odnosno „reaktivne kisikove čestice“, dolazi do oksidativnog stresa.

Problem je u tome što izloženost ovoj pojavi ne dovodi samo do bržeg starenja, nego i do propadanja stanica, odnosno razvoja raznih bolesti – od kroničnih do tumora. Upravo zato pokušavamo taj oksidativni stres smanjiti i unošenjem antioksidansa u organizam.

Što utječe na stvaranje oksidativnog stresa?

Kao što smo rekli, oksidativni stres nastaje prekomjernom produkcijom slobodnih radikala. Ako stvaranje radikala nadmaši sposobnost tijela da ih neutralizira, negativno će utjecati na organizam. Slobodni radikali stvaraju se pretvaranjem šećera u energiju. Svaki put kada u organizam unesemo ugljikohidrate, metabolizam ih razgradi i pretvara u energiju nužnu za život. Pri tom procesu reaktivne kisikove čestice su nusprodukt. Upravo zbog toga prehrana uvelike utječe na oksidativni stres.

I zato ne samo da je važno reducirati unos hrane koja pomaže stvaranju oksidativnog stresa, nego treba i konzumirati hranu i preparate koji sadrže antioksidanse. Ne preporučuje se jesti previše slatke hrane, ugljikohidrata i mesnih proizvoda. Nakon što tijelo izvrši sve svoje procese razgradnje, upravo ovi tipovi namirnica su zaslužni za stvaranje previše slobodnih radikala.

Važno je napomenuti da je proces oksidacije nešto što se ne može spriječiti – da može, odavno bi pronašli lijek za starenje – ali može se ograničiti i usporiti, i to ne samo radi mladosti i ljepote, nego radi zdravlja. Za redukciju oksidativnog stresa važno je i voditi zdrav život općenito, što znači izbjegavati pušenje, alkohol i preveliki stres, omogućiti tijelu dovoljno sna i tjelovježbe, ali ne i pretjeran fizički napor.

Osobe koje bi posebno trebale pripaziti na prehranu i način života su one koje pripadaju ugroženoj skupini, s većim rizikom za ovu tegobu. To su prije svega dijabetičari, reumatičari, ljudi s raznim malignim bolestima, oni s Crohnovom, Parkinsonovom i Alzheimerovom bolesti, podložni srčanom i moždanom udaru te žene koje imaju probleme s hormonima, odnosno koje primaju bilo kakve hormonske terapije, uključujući i oralnu kontracepciju.

Simptomi oksidativnog stresa

Posljedice oksidativnog stresa teško je prepoznati bez da se povežu s nekim drugim tegobama. Tegoba utječe na cijeli organizam, a najlakše ju je prepoznati kroz kroničan umor, slabost i malaksalost, kroničnu nesanicu koja dovodi i do rastresenosti, problema s koncentracijom i na kraju depresije. Česta izloženost organizma ovom poremećaju dovodi do razvoja raznih bolesti – od onih na organima, upala, pa do stvaranja tumora na stranicama.

Smanjenje oksidativnog stresa

Oksidativni stres možemo smanjiti i regulirati najprije prehranom. Vrlo je  važno u svakodnevne obroke uključiti namirnice koje sadrže antioksidanse. Antioksidansi su molekule koje sprječavaju oksidaciju drugih molekula, odnosno sprječavaju stvaranje slobodnih radikala kisika te time sprječavaju ili usporavaju razvoj raznih bolesti. Neki od antioksidansi su: flavonoidi, polifenoli, vitamini A, C i E i minerali selen i cink. Ove tvari nalazimo u raznim namirnicama – kako u hrani tako i u pićima. Najčešći izvor antioksidansa su svježe voće i povrće, a najviše ih ima u rajčicama, crvenoj paprici, bobičastom voću, grožđu (a time i u crnom vinu), matičnoj mliječi i propolisu.

Još jedan način smanjenja oksidativnog stresa je uzimanje preparata koji sadrže antioksidanse. Najčešće su to multivitamini i minerali dobiveni iz raznih ljekovitih biljaka, voća i povrća. Jedan od preparata koji značajno utječe na smanjenje oksidativnog stresa je hidrolat od smilja. Smilje je biljka koja ima jako antioksidativno djelovanje [24,25,26,27] zbog velikog udjela flavonoida u svojim stanicama. Njima se reducira nastanak slobodnih radikala kisika i sprječava nastanak mnogih bolesti, kao što su šećerna bolest [18], tumori [30] i karcinomi [34,36] te srčani i moždani udari [69].

Smilje se može uzimati kao hidrolat – preparat nastao kondenzacijom vodene pare koja u sebi sadrži molekule eteričnog ulja smilja, a time i sve njegove ljekovite komponente. Ima jako terapeutsko djelovanje čime štiti i liječi organizam. Hidrolat se može nanositi direktno na kožu, može se inhalirati ili se uzimati oralno, ako se prije toga razrijedi. On je posve prirodan proizvod bez konzervansa i alkohola, pa ga mogu uzimati i djeca, starci, trudnice i ljudi slabijeg zdravlja.

Oksidacija stanica normalna je pojava u organizmu, ali ako je pretjerana, može ozbiljno ugroziti naše zdravlje. Pravilnom prehranom i preparatima iz prirodne u organizam moramo unositi antioksidanse koji će tu pojavi reducirati i smanjiti mogućnosti nastanka oksidativnog stresa – najvećeg neprijatelja zdravlja.