Briga o dobroj i kvalitetnoj prehrani važan je dio zdravlja. Kako bi iz hrane izvukli najbolje, treba obratiti pažnju na vrstu namirnica, količinu i vrijeme obroka, jer tako tijekom cijelog dana dobivamo optimalnu količinu nutrijenata i energije za normalno funkcioniranje. Ali što kad briga o hrani postane pretjerana, opsesivna, toliko da je ona jedino o čemu možemo razmišljati? Tada govorio o poremećaju prehrane koji se zove ortoreksija.
Ortoreksija je, za razliku od nekih drugih poremećaja prehrane, manje poznata. Često se i ne prepoznaje kao problem jer – što može biti loše u planiranju zdravih obroka? Ali ako to planiranje oduzima veći dio svakodnevne pažnje i dovodi do nekih negativnih stavova koji utječu i na mentalno zdravlje, onda je svakako nešto o čemu treba pridodati pozornost.
To je pogotovo slučaj kad govorimo o djeci i mladima. U današnje vrijeme, kad su mladi od najmlađe dobi svakodnevno okruženi „savršenim“ ljudima na društvenim mrežama, i sami pokušavaju doseći taj ideal. Uz nedovoljno znanja i komunikacije s odraslima, to može dovesti do poremećaja u prehrani. Uz bulimiju i anoreksiju, ortoreksija je jedna o češćih. Uz brojne savjete koji se danas mogu pronaći na internetu, djeca i mladi mogu postati opsesivni u traženju idealnih namirnica, planiranju zdravih obroka i izbjegavanju svega što imalo ispada iz okvira savršeno zdravog, izbalansiranog jela.
Naravno, treba napomenuti da je zdrava prehrana važna; nutricionistički izbalansirane namirnice, optimalne količine obroka i njihova redovita konzumacija ključ su zdravlja, ali nekada se i s nastojanjem da budemo zdravi može pretjerati.
Ali kako prepoznati granicu i što učiniti ako primijetimo da mi sami ili netko naših bližnjih ima problem koji bi se mogao pripisati ovom poremećaju? Za početak, treba ustvrditi što točno ortoreksija jest.
Definicija ortoreksije
Ortoreksija je poremećaj prehrane koji se manifestira kao opsesija zdravom hranom. I time ne mislimo samo na hranu zdravu zbog svojih nutrijenata, već i zdravu s obzirom na svoje porijeklo i čistoću. To je hrana koja mora biti „čista“ s obzirom na uzgoj – ne smije sadržavati pesticide niti bilo kakve toksine, mora biti iz organskog uzgoja, najčešće lokalnog, ne smije čak biti niti genetski modificirana. Opsesija takvom hranom postaje patološka. Dovodi do odbijanja bilo kakve hrane koja ne podliježe tim strogim standardima i to do te mjere da će osoba radije biti gladna nego pojesti nešto što smatra lošim. Upravo to dovodi do pravih problema jer osobe koje pate od ortoreksije najčešće imaju smanjen dnevni unos kalorija i nutrijenata što dovodi do smanjena težine, raznih oboljenja i razvijanja drugih poremećaja prehrane, te psihičkih tegoba.
Pojam ortoreksija dolazi iz grčkog jezika i znači „pravilni apetit“. Prvi put se počeo upotrebljavati sredinom devedesetih godina i koristio se za pacijente s poremećajem prehrane koji su bili opsesivni zdravom hranom i tzv. „čistim“ namirnicama. Ono što potiče ortoreksiju nije nužno želja za gubitkom težine ili postizanjem savršenog tijela, već opsesija zdravljem, njegovim očuvanjem, odnosno izbjegavanjem rizika od oboljenja.
Upravo su zbog toga u rizičnoj skupini ljudi čija je karijera ili posao usko povezani sa zdravljem i stanjem organizma. To su najčešće sportaši, plesači i balerine, glazbenici, zdravstveni radnici i nerijetko fizički radnici. Osim toga, skloni su joj i ljudi skloni perfekcionizmu, anksiozni ljudi, te oni koji imaju problema s kontrolom i strahovima.
Simptomi ortoreksije
Spomenuli smo kako je za održavanje zdravlja važno jesti zdravu hranu, a kako bi to postigli, često moramo malo istražiti što je i koliko zdravo, koje namirnice treba jesti više, koje manje, te koje bi dijete trebalo, pa barem privremeno, prakticirati kako bismo poboljšali imunitet ili postigli zdraviji organizam. Učenje i istraživanje o hrani sasvim je normalno dokle god ne postane opterećujuće.
I dok se sa stručnjacima, člancima i tablicama posavjetujemo samo s vremena na vrijeme, osobe koje pate od ortoreksije o njima su ovisne. Oni neprestano istražuju o hrani, njenom porijeklu, nutrijentima, kalorijama i optimalnom načinu konzumacije. Većinu vremena provode istražujući i razmišljajući o hrani, pomno planirajući obroke do te mjere da postaje opterećujuće i ne ostavlja prostor ni za što drugo.
Osim toga, osoba odbija bilo koju drugu hranu za koju sumnja da nije „čista“ i zdrava. Odbija obroke u restoranima, obroke koje je skuhala druga osoba i slično. Čak i u vlastitoj kuhinji, osobe koje pate od ortoreksije sklone su izbacivati iz prehrane cijele grupe namirnica, smatrajući ih nezdravima – primjerice šećere ili ugljikohidrate, mliječne proizvode ili proizvode životinjskog podrijetla. Naravno, neki ljudi iz zdravstvenih ili moralnih razloga ne jednu određene skupine namirnica, ali oni koji pate od ovog poremećaja to čine zato što se boje da je ta hrana za njih nezdrava.
Zdrava hrana postane opsesija i osoba misli da će se razboljeti ili iznevjeriti sebe ako samo jednom popusti i pojede nešto što smatra nezdravim. Sve ovo dovodi do velikog psihološkog pritiska, a onda i do fizičkog razbolijevanja te smanjenja kvalitete života.
Liječenje ortoreksije
Kao i svaka psihička tegoba, te svaki poremećaj prehrane, i ovaj ima uporište u mentalnom stanju osobe. Upravo zato se za pomoć oko ove tegobe treba prvo obratiti psihologu ili psihoterapeutu. Ovaj problem može imati uporište u traumama, pogotovo onima iz djetinjstva, te psihičkoj i mentalnoj nestabilnosti, ali i fobijama, stresu, teškom nošenju s okolinom ili životnom situacijom i slično. Psiholog je taj koji će pomoći u pronalasku uzroka te optimalnom rješenja u obliku psihoterapije.
Važno je napomenuti da nema sramote u priznavanju da razmišljanje o hrani preuzima vaše živote i čine ga težim. Ortoreksija često dovodi do socijalne izolacije i otuđenja od bližnjih baš zato što je hrana dio većine socijalnih interakcija. To osobe s ovim poremećajem izvlači iz zone udobnosti i prisiljava da se suoče i s nezdravim namirnicama. To postaje teško, pa se takva druženja najčešće izbjegavaju.
Ako ste se prepoznali u ovom članku, možete provjeriti patite li od ortoreksije tako da riješite dijagnostički upitnik. Jedan od najčešćih je Bratmanov test, koji u deset pitanja otkriva jeste li skloni ovom poremećaju. Ta pitanja su:
- Razmišljate li o hrani više od tri sata na dan?
- Jesu li vam obroci isplanirani nekoliko dana unaprijed?
- Je li vam kvaliteta hrane važnija od uživanja u konzumaciji?
- Opada li vam kvaliteta života dok vam se povećava kvaliteta prehrane?
- Jeste li strogi u izboru hrane?
- Da li vam kvalitetna prehrana podiže samopouzdanje?
- Zamjenjujete li hranu u kojoj uživate s onom koju smatrate zdravom?
- Udaljava li vas vaša prehrana od okoline i bližnjih?
- Imate li grižnju savjesti ako pojedete nešto što ne smatrate zdravim?
- Stvara li vam zdrava prehrana osjećaj superiornosti i mira?
Ako ste na tri ili više pitanja odgovorili pozitivno, svakako istražite ortoreksiju i načine kako se s njom izboriti. Ako smatrate da imate problem s kojim se ne možete sami nositi, potražite pomoć od stručne osobe koja će vam u tome pomoći.
Izvori:
- https://www.fitness.com.hr/zdravlje/ozljede-bolesti/Ortoreksija.aspx
- https://www.nutricionizam.hr/clanci/ortoreksija
- https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/ortoreksija-uzrok-simptomi-posljedice-i-lijecenje
- https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/ortoreksija-kad-zdrava-prehrana-prestane-biti-zdrava-14341/
- https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/psihologija/znate-li-sto-je-ortoreksija/
- https://recipe-cpsa.com/ortoreksija-opsesija-pravilnom-prehranom/