Nesanica je najpoznatiji i najrašireniji poremećaj spavanja. Ljude pogađa u većoj ili manjoj mjeri, pa se dijeli na više kategorija. Razlikujemo privremenu nesanicu, onu koja nastupa samo ponekad, ovisno o trenutnom stanju čovjekova organizma; ponavljajuću nesanicu, koja se javlja u određenim vremenskim razmacima, i stalnu, kroničnu nesanicu, koja osobu pogađa gotovo svaku noć i traje dulji vremenski period. Svaka od ovih nesanica ima vlastite posljedice, a njihova težina raste s njenom trajnošću. Najčešće posljedice nesanice su umor tijekom dana, pad koncentracije, nervoza i niska energija, dok kod najtežeg oblika nesanice, one kronične, posljedice mogu biti puno gore i odražavati se kao teži psihički problemi, poput halucinacija, paranoje i slično.
Ali nesanica nije uvijek problem koji se može rješavati isključivo lijekovima i uz liječničku pomoć. Nekada je ona izravna posljedica načina života, pa se može otkloniti upravo promjenom malih stvari iz svakodnevice. Ali prije nego krenemo na savjete kako se boriti protiv nesanice, ustvrdimo što to nesanica jest, zbog čega nastaje i koji su joj simptomi.

Kako prepoznati nesanicu?
Nesanica je poremećaj spavanja pri kojem osoba često ne može zaspati ili ne može održati san. Pod nesanicom smatramo stanje u kojem nam je jako teško usnuti, a ako u tome i uspijemo, san je plitak i lako se prekida, često i na najmanji šum ili pomak. Za vrijeme nesanice gotovo da ne padamo u REM fazu, pa često nismo sigurni da li smo uopće zaspali ili samo na trenutka zadrijemali.
Nakon što se probudimo, bilo iz drijemeža ili kratkog sna, teško nam je ponovo zaspati. Koliko god kasno legli ili koliko god bili umorni prije odlaska na spavanje, budimo se rano. Sve ovo znakovi su nesanice, a prate je i osjećaj umora odmah nakon buđenja i to jednako psihičkog i fizičkog. Čini nam se da smo umorniji nego što smo bili kad smo išli na spavanje.
Uzroci nesanice
Uzroci nesanice najčešće su psihičke prirode. Na poremećaj spavanja prvenstveno utječe stres. Ljudi koji ne mogu zaspati često se zbog toga jako živciraju, čime im se povećava razina stresa i još im se teže smiriti, zaspati i tako u krug. S prolaskom vremena i dolaskom jutra, razina stresa raste jer znamo koliko ćemo ujutro biti umorni.
Na nesanicu utječe i stres kojeg proživljavamo tijekom dana , kao i razmišljanje o obvezama koje nas čekaju sutra. Ali stres nije jedini psihički uzrok nesanice. Tu su i tjeskoba, depresija, PTSP i slična stanja. Oni jednako mogu dovesti do prekomjernog spavanja, kao i do nesanice. Ljudi koji pate od tjeskobe i depresije često dane provode spavajući (koliko sna nam je potrebno?), pa im je teško zaspati i noću. Loše navike spavanja još su jedan uzrok nesanice, kasni odlazak u krevet, rano buđenje i često mijenjanje rasporeda spavanja (npr. zbog rada u noćnoj smjeni).
Osim toga, nesanica može doći i s godinama. Čak 60% ljudi starijih od 60 godina pati od nekog oblika nesanice. Kod njih, kao i kod mlađih ljudi, uzrok može biti i način života te neki vanjski faktori. Na primjer, gledanje televizije ili igranje video-igrica prije spavanje može negativno utjecati na proces utonuća u san. Previše kofeina tijekom dana, premasna ili prezačinjena hrana prije spavanja također nas mogu spriječiti da brzo zaspemo i dobro spavamo. Ponekad su uzrok lijekovi, pogotovo oni za krvni tlak ili alergiju, baš kao i zdravstvene tegobe, uglavnom one vezane za kroničnu bol, potrebu za čestim mokrenjem ili poteškoćama s disanjem.
Borba protiv nesanice
Borba protiv nesanice ne može početi prije otkrivanja njenog uzroka. Ako je nesanica posljedica konzumacije previše kofeina u popodnevnim satima ili kasnih večera, gledanja televizije prije spavanja ili promjena ritma spavanja, onda najprije treba promijeniti te loše navike. Nikako ne konzumirajte alkohol, kofein i nikotin neposredno prije spavanja, a od posljednjeg obroka i odlaska na spavanje trebalo bi proći najmanje dva sata. Prije spavanja radije čitajte knjigu, nego da gledate televiziju i svakako se potrudite svaku večer odlaziti spavati u isto vrijeme i to 7 do 8 sati prije ustajanja.
Ako ne znate točan uzrok nesanice, možete početi prakticirati male navike koje će vam pomoći da bolje zaspite. Lakšem utonuću u san pomoći će vam šalica čaja od kadulje, kamilice, mente, ružmarina ili lavande. Svi ovi čajevi ne sadrže tein, već umiruju organizam i opuštaju ga, pa je nakon njih lakše zaspati. Iako neki preporučuju šalicu toplog mlijeka prije spavanja, nekim ljudima je teško probaviti laktozu pa ono može imati suprotan učinak. Ljudi preporučuju i čašu vina prije spavanja, ali, iako ono može pomoći da zaspite, alkohol često uzrokuje plitak san iz kojeg se lako budimo.
Pojačana fizička aktivnost tijekom dana, boravak na svježem zraku i suncu također pridonose boljem snu, pogotovo ako prije spavanja dobro zamračite sobu. Ako uz sve napore ne uspijevate otkloniti nesanicu, posegnite za biljnim lijekovima, pogotovo onima koji sadrže melatonin.
Svakako pokušajte smanjiti razinu stresa preko dana te jednom kad legnete u krevet, razmišljajte o stvarima koje vas opuštaju, a ne o problemima koji su vas zadesili taj dan ili koje očekujete sutra. Dopustite svome tijelu da se odmori, što ćete postići tako da najprije umirite svoj um. Zaslužili ste!