Pretilost se smatra kugom novog doba i to onom koja ponajviše zahvaća razvijene zapadne zemlje. Od cijele svjetske populacije, trenutno je 13% ljudi pretilo, a 39% ima prekomjernu tjelesnu težinu. Od zapadnih zemalja u pretilosti prednjači SAD, gdje je 42% stanovništva ima ovu tegobu. Ni Hrvati se nemaju s čime pohvaliti jer je naša zemlja prva u Europi po prekomjernoj težini, što smanjuje životni vijek našeg stanovništva za tri i pol godine u sljedećih trideset. Posebna opasnost leži u pretilosti djece, od kojih danas čak svako treće ima prekomjernu tjelesnu težinu.
Ali što je pretilost i zašto bi nas trebala zabrinjavati? O prekomjernoj težini najčešće govorimo kao o faktoru koji nas čini manje privlačnima, ali pravi problem predstavljaju bolesti i rizici za zdravlje koji se drastično povećavaju s prekomjernim povećanjem težine. Danas je pretilost drugi po redu uzročnik prijevremene smrti, odmah poslije pušenja, od koje umre gotovo pola milijuna ljudi godišnje.
Ono se i po definiciji smatra kroničnom bolešću; predstavlja prekomjerno nakupljanje masnoće u organizmu što za posljedicu ima povećanje tjelesne težine. Pretilost, gojaznost ili jednostavno debljina je svako takvo povećanje koje prelazi 10% od idealne tjelesne težine.
Dijagnoza se postavlja izračunom indeksa tjelesne mase (BMI), čiji su parametri visina i težina, s opsegom struka. Iako debljina ne bira ni rasu, dob, ni spol, već je prvenstveno uvjetovana fizičkom aktivnošću, prehranom i genetikom, skloniji su joj ljudi stariji od 55 godina, češća je kod žena i općenito kod ljudi nižeg ekonomsko-društvenog statusa. S obzirom na rasu, češća je kod žena crne rase, nego onih bijele, dok je kod muškaraca crne i bijele rase jednaka.
Uzroci pretilosti
Debljamo se kad jedemo više hrane nego što je potrebno, odnosno kad u organizam hranom unosimo više energije nego što je ono može potrošiti. Višak se u tijelu pohranjuje u obliku masnih naslaga. Najprije se povećava volumen masnih stanica, a onda i njihov broj. Kad mršavimo, smanjuje se obujam naslaga, ali ne i broj masnih stanica. Upravo zato je puno lakše vratiti tjelesnu težinu nakon dijete, nego je izgubiti. Također, to je jedan od razloga zašto je pretiloj djeci teško mršavjeti, pogotovo ako gojazni uđu u odraslu dob.
Najčešći uzrok pretilosti je preveliki unos kalorija u organizam, koji se ne stigne potrošiti tijekom dana. To se događa ili zbog previše pojedene hrane, preslabe fizičke aktivnosti ili kombinacije toga dvoje. Kod mnogih ljudi uzrok je prejedanje, potaknuto najčešće psihološkim stanjima, a ne fizičkom potrebom. Debljanje ovisi i o vrsti namirnica, ne samo o količini. Slatka, masna, procesuirana hrana, pogotovo ona niske nutritivne vrijednost svakako će ubrzati debljanje.
Iako se pretilost kao takva ne nasljeđuje, genetske odrednice ipak imaju utjecaja. Genetika može uvjetovati vezu između moždanih receptora i probavnog sustava, pa neki ljudi osjećaju glad češće i snažnije iako ne postoji tjelesna potreba za hranom. O genetici ovisi i metabolizam, a o metabolizmu koliko će se brzo probaviti hrana i potrošiti energija. Ljudi sa sporijim metabolizmom skloniji su debljanju.
Jedan od češćih uzroka debljanja su i lijekovi. Rizik predstavlja uzimanje hormonalnih terapija, kortikosteroida, antidepresiva i antipsihotika. I neke bolesti mogu dovesti do debljanja, pa tako i pretilosti, poput tumora na mozgu i gušterači, te raznih infekcija.
Rizici pretilosti
Svaka prekomjerna tjelesna težina predstavlja rizik za zdravlje, a kod pretilosti je taj rizik još i više izražen. Kod pretilih osoba nije pitanje hoće li se ozbiljno razboljeti, već kad. Najveći rizik od oboljenja ima krvožilni sustav. Prekomjerna masnoća dovodi do visokog krvnog tlaka te povisuje kolesterol u krvi. Ove bolesti mogu dovesti do raznih oboljenja, počevši od proširenih vena pa do onih smrtonosnih kao što je srčani infarkt.
Povišeni šećer u krvi uzrokovan debljanjem može dovesti do dijabetesa tipa 2. Čak 80% svih oboljelih od šećernih bolesti su pretili. Prekomjerna težina stavlja veliko opterećenje na kosti i zglobove, pa se nerijetko razvije ateroskleroza, bolovi u zglobovima, mišićima i kralješnici. Veliki je rizik i od nastanka kile, žučnih kamenaca i sličnih tegoba.
Liječenje pretilosti
Pretilost se liječi kombinacijom zdrave prehrane i fizičke aktivnosti, ali vrlo često se mora uključiti i psihološka podrška. Što osoba ima veći problem s težinom, to je potrebnije u proces mršavljenja uključiti stručne osobe – prije svega liječnike koji će pratiti zdravstveno stanje osobe kod gubljenja težine, a onda i psihologe, nutricioniste i fizikalne terapeute. Cilj je postići svakodnevnu rutinu u kojoj će se gubiti više kalorija fizičkom aktivnošću, nego što će ih se unositi hranom. Hrana pritom mora biti visoke nutritivne vrijednosti, s malim udjelom masnoća, a velikim udjelom vlakana. Postoje razni režimi, ali važno pronaći onaj po kojem će tijelo dobivati sve potrebne nutrijente, vitamine, minerale i ostale tvari važne za održavanje zdravlja, ali istovremeno da im kalorijska vrijednost bude mala.
Također, važno je napomenuti da nikakve brze dijete neće pomoći dugoročno. Ono što se mora uspostaviti je rutina po kojoj će osoba dugoročno mršavjeti, a onda zdravim navikama održavati optimalnu tjelesnu težinu.
Ako fizička aktivnost i prilagođena prehrana, u kombinaciji s bihevioralnim liječenjem, ne pokazuju značajne rezultate, liječnik može predložiti terapiju lijekovima, a na kraju i kirurški zahvat. Kirurški zahvat uključuje želučanu premosnicu, koja se čini kao instant rješenje, iako to uopće nije. Ona nosi veliku odgovornost i zahtjeva prilagodbu jedaćih navika, strogi režim prehrane i vježbanje kako ne bi naškodila onome koji je nosi.
Pretilost nikako nije zanemariva prijetnja zdravlju i svatko tko se s njom bori mora je shvatiti ozbiljno. Iako se formula za mršavljenje čini jednostavnom, ona to nije iz jednostavnih razloga – težina se regulira promjenom navika, što je nekad najteže učiniti. Ako to ne možete sami, svakako potražite stručnu pomoć, jer bolje je uhvatiti se u koštac s debljinom, nego s cijelim nizom kompliciranih i potencijalno smrtonosnih bolesti do kojih ona neminovno dovodi. Na kraju, suočavanje s pretilošću donijet će vam ne samo zdraviji, nego i sretniji život.
Izvori:
- https://vitamini.hr/zdravlje-z/debljina-i-mrsavljenje/sto-je-pretilost-2511/
- https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/41870-obesity-croatian-men
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/poremecaji-prehrane/pretilost-i-metabolicki-sindrom/pretilost
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Pretilost
- http://www.krenizdravo.net/mame-i-bebe/zdravlje-djece/pretilost-kod-djece-vrste-uzroci-posljedice-i-prevencija
- https://www.zdravobudi.hr/clanak/epidemiologija/debljina-ili-pretilost-16407
- https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/51/Pretilost.html
- https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/pretilost-kako-je-pobijediti