Rak dojke najčešći je tip raka od kojeg obolijevaju žene i, na žalost, najčešća maligna bolest od koje umiru. Iako mogu oboljeti sve žene, pogotovo one koje su imale slučajeve oboljenja u obitelji, rizična skupina su žene starije od 50 godina. Vrlo rijetko obolijevaju žene mlađe od 35. godina, ali ako se javi u tako ranoj dobi, prognoza izlječenja često je lošija. Samo u Hrvatskoj od raka dojke umre oko 800 žena godišnje.
Rak na dojkama nastaje prilikom mutacije DNA u stanicama tkiva, što uzrokuje nekontrolirano razmnožavanje i rast zahvaćenih stanica. Budući da se one razvijaju puno brže od zdravih, počinju stvarati tumorsko tkivo koji možemo napipati kao kvrgu. To se najčešće događa u mliječnim kanalićima dojke, nešto rjeđe u mliječnim žlijezdama, a rijetko u drugom dijelovima dojke, iako zapravo može nastati u bilo kojem.
Vrlo važan faktor kod izlječenja je rano otkrivanje i to u stadiju dok rak još nije opipljiv. Takvo rano otkrivanje može se izvršiti samo putem mamografije ili ultrazvuka. Upravo zbog toga je preporučljivo da žene starije od 50 godina redovito odlaze na preventivne mamografske preglede kako bi rano otkrile eventualne promjene na dojkama.
Svim se ženama preporučuje da redovito same pregledavaju dojke i područje ispod pazuha, kako bi mogle otkriti i najmanje kvržice, koje potencijalno mogu biti tumori u ranom stadiju. Treba napomenuti da svaka kvržica na dojci nije nužno tumor – vrlo su češće promjene poput cista. Maligne tvorbe čine tek 10%, ali potencijalne opasnosti svakako vrijedi provjeriti.
Uzroci raka dojke
Ne zna se točan uzrok ovoj mutaciji, ali postoje rizični faktori koji joj mogu pridonijeti. Do 10% oboljelih ima nekog u obitelju s ovom anamnezom, stoga je genetska predispozicija jedan od njih. Veliki rizik je i kod žena koje su već imale neki oblik raka, poput raka jajnika, grlića maternice ili debelog crijeva. Utjecaj hormona također je jedan od rizičnih čimbenika. Najveći broj oboljelih su žene koje su ušle u menopauzu, a sa starenjem raste i rizik od oboljenja. Istraživanja su pokazala da su u rizičnoj skupini žene koje su imale kasnu menopauzu, onu nakon 55. godine života, ali i one koje su rano dobile menstruaciju – prije 11. godine života.
Nešto više oboljelih ima kod žena koje su prvi put rodile nakon 30. godine života ili koje nikad nisu rađale. Rane trudnoće smanjuju rizik i stoga se smatra da bi to moglo imati veze s dojenjem – odnosno da dugo dojenje može smanjiti rizik od nastanka tumora. U hormonalne rizike spada i oralna kontracepcija te hormonalne terapije ako se uzimaju duže od deset godina.
Ostali rizični faktori povezani su načinom života, prehranom i korištenjem supstanci poput droge, alkohola i nikotina. Posebno je loša prehrana bogata mastima i pretilost, pogotovo nakon menopauze.
Simptomi raka dojke
Najčešći prvi simptom koji žene primijete je kvržica na području dojke ili ispod pazuha. Više od polovice tumora nastane na gornjem dijelu dojke, bližem pazuhu. Ovakve kvržice najčešće su bezbolne i tvrde, s nepravilnim rubovima.
Ponekad je prvi simptom nepravilnost dojke, odnosno promjena u njenoj veličini i obliku. U nekim slučajevima dogodi se i promjena boje i osjeta na koži, te promjena na bradavicama. Često bradavice postanu uvučene, promjeni im se boja te postanu nabrane i ljuskave – slične narančinoj koži. Mogu svrbjeti, biti povećane ili boljeti na dodir. Može se javiti i iscjedak. Nekada je on bistra ili žuta tekućina, nekad gnojava, a nekad i krvava.
Druge promjene na dojci su crvenilo i prenaglašene vene. Nekad se na koži javljaju i ranice, pogotovo ako je bolest uznapredovala. Tad se javljaju i drugi simptomi, poput boli u samo jednoj dojci ili na jednoj strani tijela. Mogu biti prisutni bolovi u kostima, otečene ruke, općenito loše tjelesno stanje i gubitak težine.
Liječenje raka dojke
Nakon dijagnosticiranja tumora, što se izvodi mamografijom, a zatim punkcijom i biopsijom komadića zahvaćenog tkiva, rak dojke najčešće se liječi operacijom. Kirurškim zahvatom će se odstraniti samo tkivo tumora i mali dio nezahvaćenih stanica oko njega, a ako je prevelik ili postoji bojazan od metastaza, može se odstraniti i cijela dojka. Ponekad se žene odluče i na odstranjivanje obje dojke ako postoji rizik od povratka bolesti ili ako je ustvrđeno da se rak brzo širi.
Također je potrebno ustvrditi je li se rak proširio na limfne žlijezde, kožu ili neke druge organe.
Ovisno o vrsti raka dojke, stupnju bolesti, te ženinom zdravlju, provodi se i daljnje liječenje. To može biti kemoterapija ili zračenje koje će spriječiti daljnji razvoj tumora. Ako je on hormonski ovisan, onda se u liječenje uključuje i hormonalna terapija.
Prevencija raka dojke
Kao što smo napomenuli, rana dijagnostika uvelike pomaže u liječenju raka i smanjenju njegove smrtnosti. Zato je potrebno često provjeravati dojke i ispitati moguće kvržice, odnosno netipične promjene na dojci i koži. Valja napomenuti da ovo ne vrijedi samo za žene, već i muškarce. Iako žene od ovog tipa raka obolijevaju čak sto puta češće od muškaraca, to ne znači da oboljeti ne mogu i oni. Ako primijete nepravilnosti na prsima, i oni bi trebali potražiti liječničku pomoć.
Samopregled dojki trebale bi izvršavati sve žene u reproduktivnoj dobi i kasnije. Pregled je vrlo jednostavan i najjednostavnije ga je izvršiti za vrijeme tuširanja ili presvlačenja. Izvodi se tako da se dojke najprije vizualno pregledaju stojeći uspravno, a onda s podignutim rukama iza glave i zatim podbočenim rukama. Tako se najbolje mogu uočiti bilo kakve promjene na tom području.
Zatim se podigne lijeva ruka i s tri prsta desne detaljno opipa dojka, prelazeći po njoj u malim krugovima. Najbolje je započeti s vanjskim rubom i približavati se bradavici. Naposljetku se prepipa i bradavica, te ispita pojavljuje li se kakav iscjedak pri blagom pritisku.
Pregled desne dojke se radi tako da se polegne na leđa, s glavom na jastuku, i podigne desna ruka te se dojka pregledava na isti način kao i lijeva. U oba slučaja je dobro napipati i područje ispod pazuha, pa prema dojci, jer je i to područje koje tumor može zahvatiti.
Osim redovitog pregleda, žene starije od 50. godine barem bi jednom u godini, najviše dvije, trebale preventivno otići na mamografiju.
Dobro je razmišljati i o kvaliteti života kao prevenciji. Kretanje, redovito vježbanje, smanjenje stresa, izbjegavanje poroka i zdrava prehrana smanjuju rizik od oboljenja. Rak dojke i dalje je najsmrtonosniji tip tumora za žene, stoga je na svakoj da brine o prevenciji kako bi sačuvale svoje zdravlje i život.
Izvori:
- https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/prevencija-raka/1321
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Rak_dojke
- https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/rak-dojke-ucestalost-uzroci-vrste-simptomi-dijagnoza-stadij-bolesti-lijecenje-i-prognoza
- https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/74/Zlocudni-tumor-dojke.html
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/specificne-bolesti-zena/bolesti-dojke/rak-dojke
- https://www.vecernji.hr/lifestyle/samopregled-dojke-kako-prepoznati-promjene-1373986