Oko 250 000 ljudi u Hrvatskoj registrirani su dijabetičari, ali procjenjuje se da je stvarna brojka oboljelih zapravo 400 000. Razlika među tim brojkama je velika jer liječnici smatraju da gotovo polovica ljudi koji imaju šećernu bolest to još niti ne znaju.
Problem je u tome što se simptomi dijabetesa, tj. nepotpune proizvodnje inzulina u gušterači, javljaju tek kada bolest uznapreduje. Simptomi poput stalne gladi, neprestane žeđi, ali i česte potrebe za mokrenjem, naglog gubitka tjelesne težine, problema s gljivičnim infekcijama, suhom kožom i usnama, znak su da je koncentracija glukoze u krvi već opasno visoka i munjevito vodi do gubitka vida, gangrene stopala, oštećenju bubrega, infarktu ili moždanom udaru. Jedino što otkriva rani stadij dijabetesa je redoviti sistematski pregled i preventivna analiza krvi.
A nakon što je dijabetes dijagnosticiran, slijedi cjeloživotna borba s njegovim simptomima. Ipak, dijabetes je opasan samo ako ga se zanemaruje. S njim se može dugo i kvalitetno živjeti ako životne navike prilagodimo potrebama tijela. Dublje gledano, to nikako nije loša stvar, jer način života dijabetičara, zapravo je zdrav način. On uključuje zdravu prehranu, redovitu fizičku aktivnost i praćenje zdravstvenog stanja, što može spriječiti ili rano otkriti mnogo drugih bolesti, a ne samo pratiti reakciju tijela na dijabetes.
Ali kako dobro živjeti s dijabetesom i spriječiti da rezultira lošim zdravstvenim stanjem ili drugim bolestima? Na prvom mjestu je odabir dobrih doktora koji će vam pomoći u liječenju s medicinske strane. Kako je dijabetes bolest koja, kada ode van kontrole, ima više glavnih simptoma, važno je odabrati specijaliste za svaki od njih. Preporučuje se redovito odlaziti na kompletni sistematski pregled kod liječnika opće prakse, ali i na pregled očiju, ortopedski pregled i stomatološki pregled.
Prema preporuci liječnika moraju se redovito koristiti propisani lijekovi i inzulin. Vrlo je značajna i svakodnevna provjera razine glukoze u krvi, jer tako bolesnici imaju najbolji uvid u svoje stanje. Razina šećera u krvi mijenja se gotovo svakodnevno, a na nju ne utječe samo hrana, nego i lijekovi, stres i razina tjelesne aktivnosti. To su također vrlo važne informacije koje ne smijete prešutjeti svom doktoru.
Ipak, hrana je ta koja ima najviše utjecala na kontrolu glukoze u krvi. Dijabetičar bi zato trebali posebno paziti na svoju prehranu, pa se svakako preporučuje da se savjetuju s dijetetičarima oko stvaranja dnevnog plana prehrane. Ono na što posebno treba obratiti pozornost je strogo ograničen unos ugljikohidrata, a time i šećera. Treba izbjegavati povrće puno ugljikohidrata, ali, s druge strane, preporučuje se veći unos škroba iz žitarica i kukuruza. Dijabetičarima se savjetuje lagana prehrana, nalik vegetarijanskoj, a svakodnevni unos lisnatog povrća, grahorica i voća punog vlakana (osim suhog voća, koje se ne preporučuje), nužan je kako bi čišćenje tijela od viška glukoze bilo što učinkovitije. Preporučuje se jesti najmanje pet komada voćki dnevno i sokovi od jabuke i agruma. Svakako se treba informirati koje voće i povrće se posebno preporučuje, a koje dijabetičari trebaju izbjegavati.
Dijetetičari i nutricionisti preporučuju dijabetičarima planiranje obroka, kako bi svaki dan jeli u isto vrijeme. Tako se najbolje ustali metabolizam, zbog čega tijelo učinkovitije probavlja hranu i smanjuje razinu glukoze u krvi.
Na metabolizam i glukozu u organizmu značajno utječe i fizička aktivnost, pa se dijabetičarima savjetuje svakodnevno vježbanje. Kontrola težine izuzetno je važna kod suzbijanja simptoma ove bolesti. Vježbanjem se smanjuje šećer u krvi, ali i masnoće, pa tada inzulin ima bolji učinak na tijelo. Fizička aktivnost u ovom slučaju ne mora biti rigorozna, dovoljno je izdvojiti pola sata vremena barem pet dana u tjednu za tjelovježbu. Pod njom se ne smatra samo trčanje, fitness ili teretana, već i ples, biciklizam, plivanje, hodanje i sve ostale vrste aktivnog kretanja.
Dijabetičari bi trebali voditi zdrav život i u ostalim aspektima. Ne bi ni u kojem slučaju smjeli pušiti i poželjno je iz svakodnevice posve izbaciti alkohol. Alkohol bi, ako ga se ne možete posve riješiti, trebao biti rezerviran isključivo za posebne prilike i to u malim količinama. On utječe na razinu glukoze u krvi, stoga se smije konzumirati isključivo uz oprez, dok pušenjem riskiramo razvitak srčanih bolesti, izazvanih sužavanjem krvnih žila, što za dijabetičare može biti posebno opasno.
Dijabetes zahtjeva mnogo pažnje i brige o tijelu. Jedino tako ne smanjuje kvalitetu života. U prvom redu treba voditi računa o prehrambenim navikama, a onda i o čitavom tijelu, što uključuje tjelovježbu, odbacivanje poroka i redovitu liječničku kontrolu krvožilnog sustava, bubrega, stopala i zubiju. Ovime se ne suzbijaju samo simptomi dijabetesa, nego i mnoge druge bolesti, što dugoročno nikako nije loša stvar.