Suhoća očiju nastaje kad se na očnoj jabučici smanji ili količina suza ili njihova kvaliteta, zbog čega se ona nedovoljno podmazuje. Kronična suhoća očiju naziva se sindromom suhog oka i danas predstavlja problem sve većem broju pojedinaca, i to najviše zbog dugotrajnog, svakodnevnog gledanja u kompjutere, mobitele, televiziju i druge ekrane.
Suze imaju vrlo važnu ulogu kod održavanja očiju zdravima. Svojim sastavom hrane oko, površinu čine glatkom, održavaju im čistoću, ispiru strana tijela i patogene, čime smanjuju mogućnost infekcija, poboljšavaju vid i svime time održavaju njegove optičke funkcije. Ako suza nema dovoljno ili su loše kvalitete, zdravlje i funkcije oka su ugroženi. Ovo je vrlo česta tegoba, pogotovo kod starijih ljudi i ljudi koji svakodnevno naprežu oči, ali najčešće prolazi nezapaženo dok ne počne stvarati probleme s vidom ili svrbežom očiju. Najčešće je kronična i ne može se posve izliječiti, ali joj se mogu ublažiti simptomi toliko da ne stvara probleme.

Uzorci sindroma suhog oka
Suhoća očiju javlja se ili ako nemamo dovoljnu količinu suza ili ako je njihova kvaliteta loša. Kod starijih ljudi najčešće se javlja prvi slučaj, jer se s godinama smanjuje stvaranje suza u suznim žlijezdama. Ipak, jedini uzročnik ovakvog stanja nije samo starost, već i neka medicinska stanja, nuspojave od lijekova ili vanjski čimbenici, poput velike izloženosti vjetru, suhom zraku, dimu i sličnim okolnostima koji utječu na isparavanje suza iz očiju.
Loša kvaliteta suza uzrok je manjka neke od tri komponente od kojih se suze sastoje, a to su ulje, voda i mukoza. Voda u suzama služi za hidratizaciju oku, ulje sprječava da se voda brzo isuši, a mukoza ravnomjerno raspoređuje ulje i vodu preko cijele površine oka. Ako i jedan od ova tri sastojka manjka, suze neće moći u potpunosti izvršavati svoju funkciju.
Uzroci ove dvije tegobe leže u raznim faktorima. Prvi su već spomenute godine, lijekovi i medicinska stanja. Lijekovi koji za nuspojavu imaju isušivanje oka su antidepresivi, antihistaminici, lijekovi za probavu i regulaciju krvnog tlaka. Bolesti koje uzrokuju i isušivanje oka su problemi sa štitnjačom, dijabetes, artritis te razne bolesti oka, kao što su upala vjeđa i površine oka te poremećaj površine tlaka. Na suhoću očiju utječi i hormoni, stoga su joj sklonije žene, pogotovo trudnice, žene u menopauzi i one koje uzimaju kontracepcijske lijekove.
Na suhoću očiju utječu i razni vanjski čimbenici, poput dima, vjetra i suhog zraka. Predugo nošenje leća također ima učinak isušivanja, kao i predugo gledanje u ekrane, jer tada manje trepćemo i time smanjujemo raspršivanje suza preko oka.
Simptomi sindroma suhog oka
Suhoća oka osjeća se kao nelagoda – najprije kao zatezanje, a onda i peckanje ili žarenje – u očima. Nerijetko se javlja osjećaj da imamo pijeska u očima, a nekad i da je u njemu strano tijelo koje grebe.
Suhoća očiju utječe na leću oka, pa tako i na vid. Ljudi koji pate od ove tegobe često posumnjaju da im se vid pogoršava, jer teško mogu izoštriti sliku. Ovo se najčešće primjećuje navečer i to uglavnom kod gledanja televizije ili kompjutera. Nelagoda suhog oka može biti tolika da dovodi do nadraženosti oka i osjećaja peckanja očiju kao kod umora. Nekad se javi i bol u očima i osjetljivost na svjetlost.
Liječenje sindroma suhog oka
Sindrom suhog oka ne može se posve izliječiti, ali se njegovi simptomi vrlo lako ublažavaju. Najčešće pomažu obične umjetne suze bez konzervansa, koje se mogu koristiti više puta dnevno bez da nadražuju oči. Kapi je potrebno primjenjivati kroz cijeli dan, najbolje svakih nekoliko sati, osim ako oftalmolog ne preporuči drugačije. Umjetne suze kupuju se bez recepta, tako da ih možete početi koristiti i ako samo sumnjate na ovu tegobu.
U nekim slučajevima, kad je suhoća očiju izrazito velika, liječnik može preporučiti i neke druge metode ublažavanje suhoće, poput kirurškog zatvaranja suznog kanala, ugradnje silikonskih čepova ili uloška ispunjenog tekućinom za podmazivanje oka. Ali ovi načini suzbijanja simptoma vrlo su rijetki. Najčešće pomažu i samo kapi, povremeni topli oblozi za oči, najbolje od kamilice, te lagano masiranje ruba vjeđa.
Suhoću očiju možete smanjiti izbjegavanjem zadimljenih prostora, redovitim prozračivanjem zatvorenog prostora, smanjenjem suhoće zraka raznim ovlaživačima zraka, te smanjenjem sati koje provodite uz računalo ili televiziju. Odmarajte oči redovito, najbolje izlaskom iz kuće i odlaskom u prirodu. Poznato je da zelena boja najviše odmara oči, pa iskoriste i to. Ako radite uredski posao, svakih sat do dva se maknite od kompjutera, a dok ste vani nosite naočale kako bi smanjili isušivanje vjetrom.
Suhoća očiju sve je češći problem koji zahvaća i mlađe generacije. Važno je prepoznati je na vrijeme kako ne bi uzrokovala teže probleme s vidom. Tek blagom promjenom navika i korištenjem kapi za oči možete je značajno ublažiti i oči održati zdravima i slobodnima od nelagode!
Izvori:
- https://www.dioptrija.hr/greske-oka/sindrom-suhog-oka-moze-li-se-suhoca-ociju-lijeciti/
- https://www.naturala.hr/kako-prepoznati-i-lijeciti-sindrom-suhog-oka/
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Sindrom_suhog_oka
- https://knezovic.com.hr/usluge/lijecenje-suhog-oka/
- https://poliklinika-aviva.hr/zdravisavjeti/sindrom-suhog-oka/