Kronična suhoća usta ili kserostomija, vrlo je neugodna pojava koja se događa kad žlijezde slinovnice luče znatno manje sline (ili ne luče uopće) u usnu šupljinu. Normalno lučenje sline u usta je od 0.4 do 0.5 mililitara u minuti, a kod kserostomije se luči manje od 0.2 mililitra u minuti. Manjak sline ne samo do dovodi do neugodnog osjećaja suhoće u ustima, nego može stvoriti i dodatne zdravstvene probleme i to najviše probavnom sustavu. Slina sadrži brojne enzime zaslužne za početak razgradnje hrane, a njena antibakterijska svojstva štite usta od razvoja gljivica i bakterija te nastanka infekcija. Bez nje, opasnosti su izloženi i zubi, jer dolazi do bržeg razvoja karijesa koji može napasti zub ispod i oko plombi te na vratovima i vršcima zuba.
Suha usta utječu na gutanje i govor. Zbog većeg razvoja infekcija dolazi i do zadaha iz usta, a ako dođe do razvoja gljivice kandide – što također nije rijetkost – dolazi do crvenila jezika i stvaranja bijelih, sirastih naslaga koje se ne daju otkloniti bez izazivanja krvarenja.
Iako od ove tegobe mogu oboljeti svi, ipak su joj skloniji stariji – njih čak 20% ima neki oblik tegobe suhih usta. Ona može biti i simptom drugih težih bolesti, ali i nuspojava nekih lijekova.
Uzorci suhih usta
Uzroci kserostomije mogu biti razni, od dehidracije do kroničnih bolesti. Jedan od najčešćih je Sjögrenov sindrom – autoimuna bolest koja uzrokuje suhoću žlijezda slinovnica, suznih žlijezda i ostalih sluznica. Suhoća ustiju može biti simptom i drugih autoimunih bolesti, kao što su lupus ili reumatoidni artritis. Javlja se i kao simptom bolesti štitnjače, sarkoidoze, amiloidoze, bolesti bubrega i zatajenja srca te je vrlo čest simptom oba tipa dijabetesa. Mogu je uzrokovati i ciste ili infekcije, a javlja se i kao posljedica problema sa sinusima i dišnim putevima ako oboljeli stalno diše na usta.
Suha usta mogu se javiti i kod psihičkih tegoba, kao što su anksiozna stanja, napadaji panike, depresija ili nesanica. Često su nuspojava nekih lijekova ili liječenja, kao što je zračenje ili kemoterapija. Od lijekova tegobu uzrokuju antidepresivi i sedativi, diuretici, antihistaminici, lijekovi protiv bolova i mnogi drugi.
Nekada se slina prestane lučiti jer žlijezde slinovnice začepe mukozni čepovi ili kamenac. Uzrok može biti i oštećenja živaca glave. Na proizvodnju sline utječu i životne navike, pa je ona izrazito smanjena kod pušača i ljudi koji redovito žvaču duhan.
Simptomi suhih usta
Suha usta nelagodna su tegoba koju osjećamo kao suhoću ždrijela i može protezati sve do grla. Nerijetko je prate i osjećaj ljepljivosti i peckanje oko jezika. Zbog suhoće se mogu javiti i ranice u ustima, na usnama i u kutevima usta. Jezik osim što je suh, može biti i crven, a ako se javi gljivično oboljenje, onda i sa slojem bijelih naslaga.
U nedostatku sline, u usnoj šupljini se može brzo javiti bakterijska infekcija te pojava afti. Dolazi i do neugodnog zadaha, a ako je stanje kronično, onda i do problema u žvakanju, gutanju i govoru. Javlja se promuklost. Suhoća se nekad može proširiti i na nosnu šupljinu, te uz suhoću, izazvati i upaljeno grlo.
Nerijetko se javlja i problem sa zubima jer su zbog smanjene sline jako izloženi karijesu.
Liječenje suhoće ustiju
Liječenje ove tegobe ovisit će o njenom uzroku. Ako su uzrok druge bolesti onda će smanjenje simptoma ovisiti o njihovom izlječenju, a ako su uzrok lijekovi, onda će simptomi prestati s prestankom njihova uzimanja.
Ako je uzrok neodređen ili se ne može na njega utjecati, postoje načini na koji se može smanjiti suhoća. Prvo je piti više tekućine, kako bi njome nadomjestili vlažnost sline i to manje količine što češće. Treba izbjegavati sve napitke i hranu koji potiču dehidraciju, kao što su napici koji sadrže kofein, slatki napici, alkohol, hrana bogata šećerom i jako kisela i začinjena hrana. Također je potrebno izbjegavati i pušenje.
Osim više tekućine, dobro je redovito ispirati usnu šupljinu vodicom za ispiranje usta, pogotovo onom koja ima dodatno antibakterijsko djelovanje, kako bi njime dezinficirali usta. Za ovo nisu loše ni pastile i sprejevi za usta. Dobro je i žvakati žvake bez šećera jer žvakanje potiče lučenje sline. I grickanje peršina se pokazalo učinkovitim jer smanjuje loš zadah.
Zimi je dobro koristiti ovlaživače prostora kako bi barem malo smanjili isušivanje usta, ždrijela i nosa. Umjesto na usta, ako možete češće dišite na nos.
Iako suha usta ne moraju biti ozbiljna tegoba često je vrlo neugodna. Nekada zahtjeva liječničku pomoć, ali najčešće samo neke promjene u navikama kako bi se držala pod kontrolom. Ne zaboravite uz liječnika redovito posjećivati i stomatologa kako biste spriječili teže probleme sa zubima.
Izvori:
- https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/simptomi/suhoca-usta-uzroci-simptomi-i-lijecenje
- https://www.krenizdravo.hr/ljepota/rjesenja-za-suha-usta
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/bolesti-uha-grla-nosa-i-zubi/bolesti-i-simptomi-nosa-usta-i-grla/kserostomija
- https://www.adiva.hr/zdravlje/oralno-zdravlje/kserostomija-sto-mozemo-uciniti-kad-su-nam-usta-suha/
- https://www.mojstomatolog.hr/kserostomija/