Često čujete kako Hrvati jedu previše soli u svakodnevnoj prehrani, što šteti našem zdravlju. Dok je preporučena doza dnevnog unosa soli u organizam tek 5 grama, mi unosimo u prosjeku 11.6 grama, gotovo duplo više. Porazno je i što je to ujedno i šest puta više od onoga koliko nam stvarno treba. Zbog toga se osjećati krivim svaki put kad zasolite jelo, jedete čips ili neku drugu slanu hranu. Stekli ste dojam da je sol nešto loše.
Natrij (koji s kloridom čini kuhinjsku sol) zbog svega je toga dobio negativnu konotaciju. Mnogi ga iz toga razloga pokušavaju posve izbaciti iz prehranu, pogotovo oni koji žele smršaviti ili imaju problema s visokim krvnim tlakom. Nemali se broj ljudi počne kloniti soli u potpunosti – ipak ona veže vodu uz tijelo, čini nas podbuhlima, čini i stolicu tvrdom, povisuje tlak… – to čine u najboljoj namjerni, bez da su svjesni kako time još više ugrožavaju svoje zdravlje. Previše soli u prehrani jest problem, ali potpuno izbacivanje soli iz prehrane, još je veći i doslovno vodi u smrt (što je zapravo zdrava prehrana?).
Ali što je sol, što natrij i kakvu funkciju ima u našem organizmu, pročitajte u daljnjem tekstu.
Uloga natrija u organizmu
Kuhinjska sol kemijski je spoj natrijeva klorida. Zbog njene višestruke primjene, pogotovo u prehrani ljudi i životinja, najvažniji je spoj natrija. U prehrani se koristi ne samo kao začin jelima, odnosno pojačivač okusa, već i kao nezamjenjivi konzervans.
Ali natrijev klorid nije bez veze najznačajnija sol koju jedemo, natrij iz njega ima vrlo važnu ulogu u čovjekovom organizmu. On je njegov glavni elektrolit. Regulira razinu izvanstanične tekućine u tijelu. Vezivanje vode za natrij je ono što nas održava živima, suprotno mišljenju da nas samo čini debelima. Upravo je natrij taj kojidovodi vodu u stanice, upravo zbog toga što veže njene molekule za sebe. S druge strane, kalij iz soli je taj koji iz stanica odvodi njihove nusprodukte, koji se na kraju izbacuju iz organizma putem stolice, urina, znoja i slično.
Ovo je glavni razlog zbog kojeg ljudski organizam ne bi mogao funkcionirati bez konzumacije kuhinjske soli. Ali hidriranje stanica nije jedina funkcija natrija, on održava ravnotežu organizma na mnogo razina – održava osmotsku ravnotežu, ravnotežu kiselosti, odnosno lužnatosti organizma, volumen plazme, odgovoran je za provod hranjivih tvari i glukoze u stanice, za provođenje živčanih impulsa, kontrakcije mišića i rad srčanih pumpi. Sve se ovo dovodi u opasnost izbacivanjem soli iz prehrane.
Ali ako je sol toliko zdrava, u čemu je onda problem? Kao i uvijek, najveći problem je u pretjerivanju. Ako konzumiramo previše soli, kao i bilo koje druge namirnice, tijelo ćemo izbaciti iz ravnoteže i počet će se javljati nuspojave – zdravstvene tegobe i bolesti.
Problemi kod pretjeranog i nedovoljnog unosa soli
Glavni problem, ali i rješenje problema, soljenja je to što se na nju vrlo lako naviknuti. Ljudi koji jedu previše slanu hranu naviknu se na njen okus i onda im je normalno začinjena hrana neslana. Ako postepeno pojačavamo slanost, navikavat ćemo se na nju i vrlo brzo konzumirati puno više soli od preporučene dnevne doze.
Dobra vijest je da je taj proces reverzibilan. Kao što se na sol navikavamo, tako se od nje možemo i odviknuti. Postepeno smanjujući slanost hrane, možemo se dovesti do toga da nam i normalno posoljeno jelo bude ukusno i taman po mjeri. Većina hrane sama po sebi sadrži dovoljno natrija, pa nije potrebno dodato je soliti. Ono što možemo učiniti je saznati koju hranu nije potrebno dosoljavati, te koliko soliti onu koju je potrebno. Koliko god nam se bezukusnom činila u početku, sve što treba je ustrajati da se okusni pupoljci naviknu na manju slanost.
Pretjerani unos soli može dovesti do više komplikacija. Zbog toga što skuplja vodu, pretjerani unos natrija dovodi do stalne žeđi. Od viška tekućine, možemo početi oticati, nakupljati vodu i masnoću u tijelu. Dolazi i do visokog krvnog tlaka, pretjeranog rada bubrega, pa i pojave endema.
Budući da organizam pokušava izbaciti suvišan natrij, s njime izbacuje i kalcij, dovodi do osteoporoze i drugih problema s kostima. Najveći problem ipak su oni sa srcem i krvožilnim sustavom, što dolazi kao posljedica visokog tlaka.
Iako je više ljudi koji imaju problema s prevelikim unosom soli u organizam, postoje i oni koji pate od hiponatremije – manjka natrija u organizmu. Najčešće su to sportaši i ljudi čiji organizam troši više soli organizma nego što je se unese (na primjer, za vrijeme ljetnih vrućina, teškog fizičkog rada, neadekvatne prehrane i slično). Posljedice su pad krvnog tlaka i sve nuspojave koje idu s tim. Najprije se javlja bezvoljnost, glavobolja, nemogućnost koncentracije, a zatim i konfuzija, nesvjestica, grčevi u mišićima… problemi idu sve do kome.
Nedostatak natrija, odnosno elektrolita u organizmu, često se zamijeni za dehidraciju. U slučaju nesvjestice od teškog fizičkog napora ili velike vrućine, nije dovoljno samo napiti se vode. Važno je uz to unijeti i soli u tijelo. Unos elektrolita najbrže se postiže izotoničnim pićima, ali pomoći će i, primjerice, slani krekeri ili štapići.
Iako se čini da nam natrij donosi samo štetu, ne smijemo zaboraviti da je vrlo važan element za pravilan rad organizma. Ali kako ni u šećeru (savjeti za borbu protiv dijabetesa) ni u soli ne valja pretjerivati, ograničite njegov unos na preporučenu količinu. Samo tako vaše tijelo može ostati zdravo.
Dodatni povezani članci:
- Jutarnje navike za zdravlje
- Koliko nam je sna zapravo potrebno?
- Uzroci i simptomi iscrpljenosti organizma
- Pomoć protiv nesanica