Kad kažemo kofein, prvo pomislimo na kavu. Ovisnost o kavi, što danas nije rijetkost, zapravo je ovisnost o kofeinu. Ipak, kava nije jedina namirnica u kojoj se ovaj spoj nalazi. Da živimo, primjerice, u Velikoj Britaniji ili Dalekom Istoku, svoju dozu kofeina dobivali bi iz crnog ili indijskog čaja. Nalazimo ga i u mnogim gaziranim i energetskim pićima te u proizvodima od kakaa, kao što je čokolada, tako da o njemu možemo početi biti ovisni još kao djeca.
Ali koliko je ovisnost o kofeinu dobra – odnosno – koliko je on za organizam štetan? Kao i uvijek, razliku čini količina koju konzumiramo. Ali, kao i sa svim tvarima koje izazivaju ovisnost, nekad je teško znati zdravu granicu, a ako je i znamo, vrlo ju je lako prekoračiti. Prije nego popijete još jednu šalicu kave danas, evo što morati znati o kofeinu i njegovom utjecaju na organizam.
Gdje nalazimo kofein?
Kofein je spoj koji spada u vrstu alkaloida i kemijski je vrlo sličan glavnim tvarima koji čine našu DNA i RNA. U prirodi ga se može pronaći u šezdesetak biljnih vrsta, a među njima najviše koristimo kakaovac i čajevac. Kakaovac je bio prvi izvor kofeina našim precima, koji su počeli konzumirati tu biljku još u 19. stoljeću prije Krista u Srednjoj Americi, a čiju su kulturu ispijanja gorke čokolade naslijedili Asteci. Kofein iz kave počeo se konzumirati u 15. stoljeću, kad se kava počela prenositi iz Etiopije na Bliski istok, pa od tamo u tadašnje Otomansko carstvo i dalje u Europu.
Kava je namirnica koja sadrži najveću količinu kofeina po šalici, od 60 do 150 miligrama. Čak i beskofeinska u sebi ima maleni udio, od 5 do 15 miligrama. Čajevi mogu sadržavati od 22 do 74 miligrama po šalici, a čokolada oko 10 miligrama. Energetska i gazirana pića te slatkiši s čokoladom također sadrže kofein, ali njihova razina ovisi o samom proizvodu.
Nakon konzumacije, kofein se vrlo brzo apsorbira u tijelo, i to već nakon pet minuta. Maksimalan učinak na tijelo postiže oko 40 minuta nakon unosa i može trajati od 3 do 10 sati. U prosjeku je potrebno 6 do 14 sati od unosa da se kofein potpuno izbaci iz tijela prosječne odrasle osobe. Zanimljivo je da trudnicama u trećem tromjesečju za to treba čak 30 sati, a bebama do 80 sati – zbog čega ne smiju konzumirati ništa što sadrži kofein, pa ni čokoladu.
Ako pušite, nikotin će ubrzati izbacivanje kofeina iz organizma, a korištenje kontracepcijskih pilula će taj proces usporiti.
Pozitivno djelovanje kofeina na organizam
Ono što prvo primijetimo nakon šalice kave ili čaja s kofeinom je da pojačava budnost i koncentraciju. Njegovo glavno djelovanje je stimulacija centralnog živčanog sustava te ubrzavanje metabolizma. Ubrzanje metabolizma dovodi i do ubrzanja rada probave, zbog čega kava može pojačati osjećaj gladi te imati diuretičko i laksativno djelovanje. Osjećaj budnosti se javlja jer kofein pojačava otkucaje srca i širi krvne žile, što je dobro za zdravlje krvožilnog sustava. Dugoročno taj učinak može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i oboljenja od dijabetesa.
Istraživanja su pokazala da svakodnevno uzimanje malih količina kofeina smanjuje rizik i od nastanka raka te zbog djelovanja na mozak, smanjuje rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Šalica kave ili čaja s kofeinom može otkloniti blage glavobolje, a nekad utječe i na smanjenje nekih vrsta migrena.
Negativno djelovanje kofeina na organizam
Sve ono zbog čega je kofein dobar za tijelo, može postati prijetnja ako se uzima u velikim količinama. Puno kofeina, pogotovo svakodnevno, može izazivati preveliko opterećenje za srce i krvožilni sustav, što dovodi do osjećaja nervoze i anksioznosti te dugoročno uzrokuje bolesti krvožilnog sustava. Utjecaj na probavu također postaje negativan jer potiče prejakolučenje želučane kiseline. To dovodi do boli i osjećaj pečenja u želucu, moguće i do proljeva, a dugoročno do razvoja težih želučanih problema.
Zbog djelovanja na živčani sustav, previše kave dovodi do drhtanja, pogotovo ruku, što smanjuje fine motoričke funkcije. Budući da djeluje kao diuretik, može potaknuti preveliko izbacivanje minerala iz tijela te dovesti do dehidracije, a dugoročno do bolesti bubrega. Kofein smanjuje apsorpciju željeza, pa velike količine svakodnevno mogu utjecati na razvoj anemije.
Loš faktor je i taj što kofein izaziva ovisnost, pa se s vremenom trebamo sve veće količine da bi osjetili pozitivan učinak. Upravo je zato dobro održavati ograničeni unos, kako mi se smanjio razvoj tolerancije prije nego kofein postane prijetnja zdravlju.
Koliko kofeina dnevno je dobro za organizam?
Koliko kofeina neće utjecati loše na naše zdravlje ovisio organizmu pojedinca. Nekima i jedna šalica kave počinje uzrokovati tegobe poput drhtanja ruku, osjećaja nervoze, jakog stimuliranja crijeva i bolove u želucu, te bi takvi svakako trebali izbjegavati ga ili uzimati manje količine, primjerice iz čokolade. Neki su ljudi otporniji na kofein i čak ako ga piju prije spavanja, neće uzrokovati probleme sa spavanjem. Ipak, u bilo kojem slučaju ne bi trebalo uzimati više od 400 miligrama na dan – što je definitivno gornja granica.
Svaka bi osoba trebala slušati svoje tijelo i prestati piti kavu, čaj ili neki drugi napitak s kofeinom kad primijeti da mu počinje uzrokovati tjelesne tegobe i stvarati osjećaj nervoze, a pogotovo ako primijete da uzrokuje probleme sa spavanjem. Kofein bi trebalo tretirati kao lijek, što znači da se uzima u manjim dozama prije nego, kao svaki lijek, u velikoj dozi postane otrov.