Iscrpljenost organizma puno je više od običnog umora. Nastaje nakon dugotrajnog, kroničnog umora kojem nikako ne možemo stati na kraj. To se događa zbog silnih obaveza koje nam okupiraju dan, bez mogućnosti trenutka odmora. Cjelodnevni stres ne popušta ni navečer, kada zbog silnog adrenalina, a i kofeina, ne možemo zaspati. Čak ako i nemamo većih problema utonuti u san, često nemamo vremena spavati dovoljno dugo, pa se ujutro budimo neispavani. Tako ulazimo u začarani krug: započinje umornim buđenjem, nastavlja danom ispunjenim prekomjernim obavezama, a završava prekasnim lijeganjem i brigom jer ne možemo zaspati.
Iako je iscrpljenost postala uobičajeni dio života mnogih ljudi, ona nikako nije zanemariv problem. Njene loše posljedice mogu se odraziti na zdravlje i kvalitetu života. Čini se da je njen uzrok više psihičke, nego fizičke prirode, jer joj je glavni uzrok stres, a tek onda neuredne životne navike, poput loše ishrane, premalo sna, nedovoljno tjelovježbe, kretanja i slično. Da bismo se mogli boriti s ovom „bolešću“ modernog načina života, moramo najprije odrediti njene uzroke i prepoznati simptome.
Uzroci iscrpljenosti organizma
Iscrpljenost organizma izravna je posljedica užurbanog načina života. Zbog previše obaveza zanemarujemo potrebe tijela i uma, kao što su dovoljna količina sna, vrijeme za opuštanje tijekom dana, redovita i pravilna prehrana, ali i smanjenje stresa.
S vremenom se čovjek navikne na umor, počinje ga smatrati normalnim dijelom svakodnevice, a savladava ga prekomjernim ispijanjem kave ili jedenjem slatkiša, što trenutačno, ali kratkoročno podižu energiju. Sve to dovodi do kronične iscrpljenosti koju ne shvaćamo ozbiljno dok se ne počne odražavati na zdravlju.
Simptomi iscrpljenosti organizma
Simptomi kronične iscrpljenosti u početku su slični simptomima umora. Prvi od njih je slaba koncentracija koja može prerasti u loše pamćenje ili trenutne gubitke pamćenja. Kronično iscrpljenim ljudima teško se usredotočiti se na bilo kakve zadatke, pogotovo one koji zahtijevaju umni rad. Ove simptome prati osjećaj ošamućenosti, teško sabiranje misli i bezvolja.
Uobičajen simptom kronične iscrpljenosti je i glavobolja. Javljaju se u sljepoočicama ili na prednjoj strani lubanje, a nekada je jaka poput zubobolje. Ovakve glavobolje umanjuju se laganim drijemanjem, odmaranjem očiju i opuštanjem, ali i laganom masažom mišića oko vratne kralježnice. Jake migrene mogu biti teži simptomi kronične iscrpljenosti i često ne prolaze bez analgetika. Nekada ih prate bolovi u mišićima i zglobovima, slične onima koje osjećamo kad imamo gripu.
Od kronične iscrpljenosti mogu oteknuti i limfni čvorovi, upravo zbog lošeg imuniteta kojeg limfa pokušava ispraviti pojačanim radom. Zbog ovakvih oteknuća počinje se javljati i grlobolja, a nekada i povišena temperatura. Kronično iscrpljeni ljudi mogu se zbog umora početi osjećati bolesno, kao da ih lovi viroza, a zbog pada imuniteta doista i jesu više izloženi zarazama.
Umor kao simptom često se javlja nakon bilo kojeg fizičkog napora, čak i onog kratkotrajnog i ne suviše zahtjevnog. To se događa jer kronično iscrpljeni ljudi, unatoč stresu, imaju nizak tlak uzrokovan anemijom. Anemija se javlja zbog neredovite, loše prehrane, siromašne hranjivim tvarima, a pogotovo željezom. Nizak tlak posljedica je anemije, pa zbog toga svaki napor rezultira umorom i pospanošću, budući da je, bez kvalitetne prehrane, mirovanje jedini način na koji tijelo obnavlja snagu.
Unatoč pospanosti, kronično iscrpljene ljude često napada i nesanica. Tijelo se zbog prevelikog stresa teško opušta, pogotovo ako tijekom dana pijete velike količine kofeina. Nesanica ili loš san mogu biti posljedica i psihičke napetosti. Mnogima se teško opustiti znajući koje ih sve obaveze sutra čekaju.
Borba protiv iscrpljenosti organizma
Protiv iscrpljenosti se možemo boriti tek nakon što odlučimo misliti i na sebe. Sebi najprije treba osigurati dovoljno odmora, što započinje dobrim, cjelonoćnim snom. Tijekom noći bismo trebali spavati najmanje osam sati, a osigurajte si i odmor tijekom dana. Uhvatite bar pola sata vremena za dnevno spavanje. Ako vam je teško zaspati, barem legnite, podignite noge i zatvorite oči.
Ne zaboravite i poboljšati prehranu. Jedite puno voća i povrća zbog vitamina i minerala, crvenog mesa zbog željeza i proteina i nešto ugljikohidrata kako bi vam se podigla energija. Pijte i puno vode. Nikako ne preskačite obroke i potrudite se pojesti ih u miru, sjedeći za stolom i daleko od posla. Radije razgovarajte tijekom jela, nego da gledate u ekrane ili usput obavljate neki posao.
Pripazite i na količinu obaveza koje si postavljate za dan. Čovjek može odraditi određenu količinu posla i sasvim je u redu da ne odradite baš sve što biste htjeli. Ako vam treba pomoć, zamolite najbliže da uskoče, a ako ipak sve morate odraditi sami, uzmite si onoliko obveza koliko realno možete odraditi, a da se ne slomite. Vjerujte, okolina, pa čak i šefovi, shvatit će da ste samo čovjek i od vas se ne očekuje da izgorite od posla. Ali to prvo morate shvatiti vi.
I najvažnije, nikako se nemojte uzrujavati zbog svake sitnicu. Puno stresa tijekom dana sami si namećemo, posve nepotrebno. Smanjite si zaduženja i očekivanja, shvatite da je u redu ponekad malo usporiti. Obaveze će vas ionako čekati. Prihvatite da zaslužujete odmor i nemojte ga sebi uskraćivati. Ništa nije vrijedno vašeg zdravlja.
