Odlazak liječniku nikada nije ugodan, ali u bolesti je nužan. Olakšanje je što tada možemo potražiti pomoć od stručne osobe. Često od svog liječnika očekujemo da na prvi pogled zna što nije u redu s našim zdravljem i da jednako brzo propiše lijek. Na žalost, nije uvijek tako. Ponekad su potrebni testovi, promatranja, dublji uvid u simptome i tek se onda može propisati odgovarajuća terapija. Jedan od načina na koji liječnik dobiva širu sliku našeg zdravstvenog stanja je kroz informativni razgovor. Pacijenti kod takvog razgovora često prešute ili se ne sjete reći neke ključne informacije, koje liječniku mogu olakšati prepoznavanje bolesti i određivanje liječenja.
Neki se pacijenti ne usude liječniku reći nešto o svom zdravlju i navikama, da li iz osjećaja neugode ili srama, nije posve važno. Važno je biti svjestan posljedica koje bi se mogle dogoditi ako nismo posve iskreni sa svojim doktorom. Evo koje stvari ne biste nikada smjeli prešutjeti svome liječniku.
Simptomi
Jednom kada dođete liječniku zbog nekog zdravstvenog problema, morate mu napomenuti sve simptome koje imate. Nekada se oni ne vide na prvu i liječniku je važno znati kako se osjećate, gdje vas, što i koliko boli i slično, a sve kako bi mogao isključiti ili uzeti u obzir neke bolesti. Zbog svega ovoga vrlo je važno da mu iznesete sve simptome, koliko dugo traju, jesu li se mijenjali, pogoršavali ili poboljšali.
Pri tome je vrlo važno da simptome prikažete onakvima kakvi jesu. Jednako je loše preuveličavati ih, kao i ne davati im veliku važnost. Nemojte se pretvarati da bol nije značajna, ako vas uistinu boli, samo zato da ne biste ispali slabi. Jednako tako, simptome nemojte ni preuveličavati, kako biste ispali većom žrtvom. Liječnik treba znati točno stanje stvari da po njima može prosuditi i o kojoj je bolesti riječ i kako je liječiti, odnosno kojom dozom.
Životne navike
Poznavanje životnih navika pacijenta liječniku može biti od velike koristi kod postavljanja dijagnoze, ali i metode njegova liječenja. Zbog toga je vrlo važno biti iskren kod pitanja koje uključuju prehrambene navike, konzumacije alkohola i opijata, pušenja cigareta i slično. Nije važno koliko ste skloni nezdravom životu, važno je da priznate, ako to u kojem slučaju jeste.
Stoga, čak i ako samo povremeno pušite, to morate priznati liječniku. Ako pijete, koliko god to bilo rijetko, (a pogotovo ako je često), morate liječniku dati do znanja. Jednako je i s hranom. Nezdrave prehrambene navike mogu biti uzrok mnogim bolestima, stoga morate liječnika uputiti, kako bi mogli i to uzeti u obzir kod dijagnosticiranja.
Osim toga, liječniku morate reći koliko vježbate i da li se uopće bavite kakvom fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost, ili pomanjkanje iste, može znatno utjecati na zdravlje, pa je nemojte zanemariti kao bitnu stavku. Ako uz vježbanje ili zbog reguliranja težine, uzimate neke dodatke prehrani, morate i to napomenuti liječniku. Tako ćete se osigurati da vam, između ostalog, ne pripiše neke lijekove koji bi s njima mogli dovesti do nuspojava.
Korištenje lijekova
Uvijek budite iskreni koje lijekove i koliko koristite – pogotovo ako su to analgetici, sedativi, antidepresivi ili lijekovi na hormonalnoj bazi. Važno je napomenuti i koliko često ih uzimate, pogotovo ako je to van propisane doze. Najiskreniji morate biti s lijekovima koje uzimate na svoju ruku. Liječnik prije dijagnosticiranja bolesti ili pripisivanja lijekova mora biti svjestan kakve sve spojeve vaš organizam sadrži, kako ne bi došlo do predoziranja ili kontra-reakcija.
Ako uzimate bilo kakve droge, bilo teške ili lake, povremeno ili redovito, svakako obavijestite svog liječnika. I droge imaju jake efekte, utječu na imunitet i organizam općenito, stoga i liječnik mora biti svjestan da su još jedan od potencijalnih uzroka bolesti.
Nerazumijevanje
Liječnici često objašnjavaju pacijentima njihovo zdravstveno stanje rječnikom koje ljudi van medicinske struke slabo razumiju. Ako bilo što u vezi vašeg stanja ne razumijete, vaše je pravo tražiti ga da vam pojasni dok vam apsolutno sve ne bude jasno. Isto vrijedi i za sve postupke pretraga ili terapija. Liječnici nam, zbog nedostatka vremena, često znaju prebrzo dati i previše informacije, u kojima se i najbistriji mogu pogubiti. Zato je bolje da važne stvari zapišete.
Ako vas liječnik pita jeste li razumjeli sve što vam je rekao ili što morate učiniti, nemojte iz pristojnosti ili posramljenosti reći da jest, iako to nije istina. Neka vam ponovi i dva puta, važno je da budete sigurni u to što morate napraviti i što se od vas očekuje.
Liječnici su ljudi kao i svi ostali, stoga se ne morate sramiti pred njima. Za vaše zdravlje je najbolje da kod dijagnosticiranja budete potpuno iskreni, čak i kada to radije ne biste, jer jedino tako vaše liječenje može biti kompletno i uspješno.