Cink smatramo esencijalnim mineralom i to zato što je ključan za funkcioniranje ljudskog organizma. Nalazi se u svim tkivima i tjelesnim tekućinama, a najviše u kostima i skeletnim mišićima. Njegovo djelovanje utječe na rast, razvoj, imunitet, plodnost, rad neurološkog sustava i još mnogo funkcija potrebnih za život i reprodukciju.
Ne može se sintetizirati već ga u tijelo unosimo određenim namirnicama i eventualno dodacima prehrani. Koliko god da je esencijalan, za svakodnevne potrebe ga ne treba puno. U organizmu ga ima tek 2 do 3 grama i kako bi se ta razina održala, svakodnevno je potrebno uzimati 8 miligrama za žene i 11 miligrama za muškarce. Nešto veće potrebe imaju trudnice i dojilje, kojima treba od 11 do 12 miligrama. Također, vrlo je važno da u optimalnoj razini ostane i kod djece, tinejdžera, sportaša te starijih osoba. Najčešće se može u potpunosti dobiti hranom, ali ako vaši svakodnevni obroci oskudijevaju u nutrijentima ili je pojačana potreba za cinkom, može se uzimati i kao suplement.
Uloga cinka u tijelu
Prije svega, nezamjenjiva mu je uloga u procesima staničnog metabolizma. Sudjeluje u sintezi DNK, te rastu i razvoju stanica. Posebno je važan za muškarce jer utječe na njihovu plodnost te na zdravlje prostate. Kod žena olakšava menstrualne tegobe i također može povoljno utjecati na plodnost. Još je važniji kasnije, u trudnoći, kad utječe na pravilan razvoj ploda. Utječe na gotovo sve procese razvoja – od sinteze genetskog materijala, preko diobe stanica, pa sve do stvaranja kostiju, kože, kose i noktiju.
Nezamjenjiva je i njegova uloga unutar enzima, budući da čini njih preko tristo. Zbog toga je ovo element kojeg nalazimo u više enzimskih sustava nego sve ostale zajedno. Bez njega se mnogi biokemijski procesi u organizmu ne bi mogli odvijati. Budući da aktivira bijele krvne stanice, izuzetno je važan u održavanju jakog imuniteta. To znači da se uz pomoć njega borimo s infekcijama, prehladama i gripom, a zbog toga što štiti stanice od oksidativnog stresa, smatra se i antioksidansom koji dugoročno može zaštiti od razvoja mnogih zloćudnih bolesti, pa tako i raka.
Cink utječe i na osjet okusa jer je dio proteina uz pomoć kojih raspoznajemo okuse. Upravo je zato jedan od simptoma manjka cinka u organizmu smanjeni osjet okusa i mirisa. Uz ovu tegobu često dolazi i smanjeni apetit, stoga možemo reći da je cink važan i za njegovo održavanje.
Manjak cinka u organizmu
Cink je uvelike zastupljen u mnogim namirnicama, stoga je njegov manjak u organizmu najčešće povezan s kronično lošom prehranom. Manjak u organizmu češći je kod ljudi u razvijenim zemljama, upravo zato što su skloniji nezdravoj hrani, sa smanjenim udjelom nutrijenata te lošim životnim navikama kao što su alkoholizam i pušenje.
Smanjeni udio cinka u organizmu dovodi do mnogih zdravstvenih problema. Simptomi se najviše vide na koži, kosi i noktima. Koža postaje suha i gruba, često i iziritirana, sa znakovima dermatitisa i pojavom akni. Sklonija je infekcijama i rane na njoj često teško zacjeljuju. Infekcijama je sklon i cijeli organizam stoga se kronično javljaju prehlade i proljevi. Čest je i gubitak apetita, smanjeni osjeti okusa i mirisa te gubitak tjelesne težine.
Kosa postaje beživotna, suha i može početi otpadati, a nokti su lomljivi i nerijetko s bijelim mrljama. Budući da cink uvelike utječe i na zdravlje očiju, odnosno očne mrežnice, kod manjka se može javiti osjetljivost očiju i teža prilagodba na tamu.
Dugoročni manjak može uzrokovati pojavu autoimunih bolesti, živčanu disfunkciju i neplodnost kod muškaraca.
Višak cinka u organizmu
Ni uzimanje previše cinka neće biti dobro za organizam. Prije svega, može utjecati na to da tijelo lošije apsorbira druge tvari, kao što je bakar, pa to dovodi do anemije. Simptomi predoziranja cinkom jednaki su simptomima trovanja teškim metalima. Ako se odjednom uzme višeod 200 miligrama ove tvari dolazi do mučnine, proljeva i povraćanja. Često dolazi do pada tlaka, kratkoće daha i konvulzija te do metalnog okusa u ustima.
Dugoročno uzimanje više od 100 miligrama cinka dnevno značajno će oslabiti imunitet.
Hrana koja sadrži cink
Najviše cinka po serviranju može se naći u plodovima mora, pogotovo kamenicama, dagnjama i škampima. Ipak, budući da se kod nas meso konzumira češće od ribe, cink se u velikoj mjeri može naći u crvenom mesu janjetine, svinjetine i govedine. Ima ga dosta i u jetrici, a nešto manje u mliječnim proizvodima.
Ako u svakodnevnoj prehrani više volite koristiti namirnice biljnog podrijetla, cink možete naći u mahunarkama, kao što su slanutak, grah i grašak; sjemenkama sezama, lana i bundeve; žitaricama, kao što si kvinoja, zob, riža i pšenica. Ima ga i u orašastim plodovima, pogotovo u pinjolima, bademima, indijskim oraščićima i kikirikiju.
Od povrća, cink potražite u batatu, krumpiru, češnjaku i špinatu. Iskoristivost cinka iz namirnica biljnog podrijetla nešto je manja od onih iz životinjskog, ali to ih ne čini manje vrijednima.
Važno je napomenuti da djeca nikako ne bi smjela konzumirati suplemente cinka, kao ni hranu koja je njime obogaćena. Djeci u razvoju potrebno je davati namirnice koje prirodno sadrže cink jer bi u suprotnom moglo doći do pretjeranog unosa. Time dolazi do smanjene apsorpcije drugih nutrijenata što može ozbiljno naštetiti zdravlju.
Izvori:
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/dodaci-prehrani/cink-nas-saveznik-u-borbi-protiv-prehlade
- https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/cink-svestrani-mineral-13029/
- https://www.adiva.hr/zdravlje/gripa-i-prehlada/sasvim-mala-kolicina-cinka-cini-cuda-za-nase-zdravlje/
- https://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/10-namirnica-najbogatijih-cinkom.aspx
- https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/dodaci-prehrani/cink-u-hrani-biljni-izvori-cinka