Vitamin A još je jedan u nizu onih ključnih za zdravlje. Unosimo ga u organizam putem hrane, gdje se nalazi u obliku retinil estera i retinola u namirnicama životinjskog podrijetla, te u obliku karotenoida u voću i povrću. Jedan od najpoznatijih oblika karotenoida je beta-karoten, za kojeg su mnogi veći čuli, a koji nije važan samo za bolje tamnjenje, već i za jačanje imunološkog sustava.
Ovaj vitamin prvi je za kojeg se saznalo da je topljiv u mastima, što se otkrilo 1913. godine, dok je njegova funkcija u organizmu otkrivena dvije godine kasnije. 90% ga se pohranjuje u jetri, odakle ga tijelo pušta dalje u krvotok.
Učinak vitamina A na organizam
Vitamin A vrlo je važan za očuvanje zdravlja. Njegova funkcija počinje u najranijim počecima stvaranja organizma, jer je ključan za razvoj embrija. Nakon toga, utječe na rast i razvoj stanica, stoga je neophodan za razvitak djece i adolescenata. Ključan je i za zdravlje očiju jer sudjeluje u sintezi fotopigmenta koji utječu na prilagodbu oka na svjetlost. Pomaže kod liječenja retinitis pigmentoze, smanjuje simptome suhih očiju te smanjuje rizik od obolijevanja od bolesti koja uzrokuje loš vid noću.
Druga važna funkcija mu je očuvanje imuniteta, što znači i obranu od raznih infekcija. Pojačava djelovanje vitamina C, te zajedno nose naziv „infekcijskih vitamina“. Posebno je važan za jačanje imuniteta djece, koja su izuzetno osjetljiva na njegov manjak, stoga se smatra da optimalna opskrba njime godišnje spasi 2.5 milijuna djece diljem svijeta. To se posebno vidi u padu smrti uzrokovanih bolestima dišnih puteva za čak 70% te padu smrtnosti povezane s proljevom za 39%.
Osim kod djece, ovaj je vitamin ključan za liječenje kroničnih plućnih bolesti i kod odraslih. Vrlo je učinkovit za sprječavanje pojave ili napredovanja stadija oboljenja od raka pluća. Smanjuje rizik i od nastanka drugih rakova, poput raka prostate, kože i nekih vrsta leukemije. Ublažava i sprječava mnoge crijevne bolesti, uključujući Crohnovu bolest te čir na dvanaesniku. Kod muškaraca smanjuje rizik od dobivanja čira na želucu i dvanaesniku za čak 54%.
Kod žena, vitamin A smanjuje simptome PMS-a te smanjuje krvarenje tijekom menstruacije, a u kombinaciji s folnom kiselinom i borom, smanjuje simptome menopauze. Prema nekim istraživanjima, pomaže i u liječenju raka dojke.
Vitamin A ima odlično djelovanje na kožu, pa je dio mnogih krema koji sprječavaju nastanak simptoma starenja, poput suhe kože i bora. Uz vitamin C i E, pomaže u sintezi kolagena, koji kožu održava hidratiziranom i elastičnom. Pomaže i u sprječavanju nastanka akni jer smanjuju lučenje masnoća iz lojnih žlijezda. Uz optimalne doze, može smanjiti i simptome psorijaze, a budući da luči tvari koje obnavljaju kožu, pomaže i u zacjeljivanju rana.
Vitamin A smanjuje i mogućnost od kardiovaskularnih oboljenja, te oboljenja od ospica, osteoporoze i Alzheimerove bolesti.
Nedostatak vitamina A u organizmu
Najčešći uzrok hipovitaminoze A je manjak unosa hrane kojom obiluje – uslijed velikih dijeta, poremećaja prehrane ili izgladnjivanja. Uzrok mogu biti i neke bolesti, poput oboljenja jetre ili manjak apsorpcije masti u organizmu. Manjak unosa vitamina A češći je u siromašnim zajednicama, najviše u zemljama Dalekog Istoka, gdje se većina prehrane zasniva na riži, koja nema mnogo ovog vitamina. Hipovitaminoza A kod djece može uzrokovati sljepoću, probleme u razvoju i razne bolesti uslijed pada imuniteta. Kod odraslih dolazi do drastičnog pada imuniteta, osipa na koži, noćnog sljepila i drugih problema s vidom i očima. Pad imuniteta dovodi osobu u rizik od raznih infekcija, koje mogu dovesti do značajnih problema sa zdravljem.
Nekad je manjak vitamina A u organizmu posljedica nekih drugih zdravstvenih tegoba. Povezana je s manjkom željeza i cinka u krvi. Cink smanjuje sintezu proteina koji dovode retinol do krvi, smanjuje aktivnost enzima koji ispušta retinol iz jetre, te je nužan za rad enzima koji retinol pretvara u retinal. Uslijed manjka vitamina A pogoršat će se i anemija uzrokovana manjkom željeza, stoga je uz njega potrebno u dodatke prehrani uključiti i ovaj vitamin.
Na hipovitaminozu A utječu i bolesti poput celijakalije, Crohnove bolesti, cistične fibroze i bolesti gušterače.
Hrana bogata vitaminom A
Vitamin A pronalazimo u životinjskim i biljnim namirnicama. U hrani životinjskog podrijetla najviše ga ima u jetri, jer je ona mjesto njegova pohranjivanja. Osim u jetri životinja, ima ga i u jetri ribe. Obiluju mu masna riba poput lososa, skuše, pastrve i tune te riblja ulja. Dobiva se i iz mlijeka i mliječnih proizvoda, poput maslaca i masnijih sireva, te iz jaja.
Povrće bogato ovim vitaminom je zeleno lisnato povrće, poput blitve, kelja i špinata. Beta-karotenom obiluje mrkva, bundeva i batat te narančasto i žuto voće, poput dinje, marelice, breskve, papaje, naranče i rajčice.
Karotenoidi iz povrća još se bolje apsorbiraju ako se ono skuha ili miksa, te začini s malo ulja ili masti, upravo zbog toga što se u njima otapa.
Doziranje vitamina A
Vitamin A u organizam treba unositi u količinama koje ovise o starosti osobe i stanju organizma. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane, novorođenčadi se u prosjeku preporučuje 250 mcg retinola dnevno, djeci od 300 do 600 mcg, ovisno o dobi i težini. Djevojkama starijima od 14 godina i ženama preporučuje se 650 mcg retinola dnevno, trudnicama 700, a dječacima i muškarcima 750 mcg dnevno. Najveću potrebu za ovim vitaminom imaju dojilje i to 1300 mcg dnevno.
U slučaju da se uzima previše vitamina A, može doći do hipervitaminoze. Toksičan utjecaj ovog vitamina vidi se po zdravstvenim tegobama. Prvi simptomi su glavobolja i povišeni tlak, a onda i mučnina, bolova u trbuhu i povraćanje. Ako je hipervitaminoza kronična, dolazi i do drugih simptoma, poput promjena na koži, noktima i kosi. Javlja se osip na koži, koja osim toga može postati ogrubjela i žuta, pogotovo na dlanovima i tabanima, dok usnice postaju ispucale. Simptom je i jaka suhoća očiju, zamagljen vid, a u nekim slučajevima i konjunktivitis.
Ostali simptomi su vrtoglavica, poremećen menstrualni ciklus, gubitak kose i bolovi u kostima i zglobovima.
Vitamin A izuzetno je važan za organizam, ali koliko god da moramo paziti na njegov dostatan unos, toliko treba paziti i da ga se ne unosi previše. Zato je to najbolje činiti raznovrsnom prehranom, koja mora uključivati svježe voće, povrće i zdrava biljna ulja. Ovo je posebno važno kod trudnica i djece. A ako takve hrane manjka, onda vitamin A nadomjestite prirodnim dodacima prehrani.
Izvori:
- https://vitamini.hr/dodaci-prehrani_1/osnovne-cinjenice-o-vitaminu-13497/
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/poremecaji-prehrane/manjak-vitamina-ovisnost-o-njima-i-toksicnost/vitamin-a
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Vitamin_A
- https://definicijahrane.hr/definicija/hranjive-tvari/vitamini/vitamin-a
- https://www.krenizdravo.hr/prehrana/vitamini-topljivi-u-mastima-a-d-e-i-k